Brucošku godinu ne plaća oko 20.000 studenata, s viših godina 35 posto neće plaćati participaciju, sljedećih 30 posto će plaćati do 4.000 kuna, a ostalih 20 posto bi bili u maksimalnoj participaciji, koja se morala uvesti – projekcija je Sveučilišta u Zagrebu, koja je predstavljena na zajedničkoj konferenciji za medije.
Rektor Sveučilišta u Zagrebu Aleksa Bjeliš, prorektorica za studente i studije Blaženka Divjak, prorektorica za poslovanje Vesna Vašiček te dekanica Građevinskog fakulteta Vesna Dragčević progovorili su o ujednačavanju sustava participacija u troškovima studija redovitih studenata viših godina na Sveučilištu u Zagrebu.
Kad se zbroji sve to, Sveučilište bi trebalo doći do cifre koja je manja od one koju su zarađivali na studentima do ove godine, tvrde oni.
Studenti, vjerojatno ste sigurni iduće tri godine od poskupljenja, iako...
Vašiček je naglasila da je Sveučilište od Ministarstva obrazovanja dobilo na stol trogodišnji okvirni ugovor temeljem kojega će biti financirano od države.
"Ne vjerujemo da bi se mogao dogoditi takav poremećaj da studente u tom razdoblju dodatno opteretimo", dodala je. Novac im od studenata treba jer će samo 10 posto državnog stići ove godine, a ostatak dogovoren ugovorom, 90 posto, stiže tek na proljeće.
"Nadam se da ćemo se izvući i da nećemo na zimu doći u situaciju restrikcije grijanja i struje", kazao je Bjeliš dodajući da su participacije "nužno zlo od kojeg preživljavamo". Iako je krajnji cilj njihovo ukidanje, brinu što će "nagodinu biti 15 posto manje novca od države za materijalne troškove, što ćemo morati pokriti školarinama i participacijama".
Jovanović ne mari za doktore
Zamoljen da komentira što je i ministar Željko Jovanović ustvrdio da uvodi besplatno obrazovanje, Bjeliš je ustvrdio da se o tome može govoriti jedino za uspješne studente i to kao "o nastavku prakse, a ne uvođenju". Bjeliš se požalio i što Jovanović nije prisustvovao dvjema promocijama doktora otkad je ministar.
"Moram reći da su prve promocije doktora 70-ih bile za Hrvatsku središnji državni događaji, dolazili su svi vodeći ljudi u politici. Oni koji to zanemaruju pomažu percepciju da se degradira sveučilište", kazao je Bjeliš.
O Šangajskoj listi, na kojoj njegovo sveučilište ne kotira najbolje, ustvrdio je da tu "nema egzaktnih i potpunih podataka" jer su metode kojima se mjeri uspjeh sveučilišta "grube i nepouzdane".
Građevina – samo četiri studenta se nisu upisala
Dragčević je ustvrdila da se upisi na Građevini provode uspješno, a nastava je redovita.
"Nije bila krizna situacija, ne onih razmjera kao što je bilo opisano u medijima", kazala je dekanica Građevine dodajući da su u medije istupali studenti izvan Studentskog zbora s kojima je uprava bila u kontaktu.
Za njih 126 koji nisu mogli platiti školarine po novom modelu utvrđen je novi model naplate, pa razliku između obračuna moraju platiti do kraja semestra.
"Vijeće nije smatralo da su potrebne dodatne aktivnosti nakon toga jer su svi oni, osim četvero studenata koji se nisu javili u referadu, upisali", kazala je Dragčević. Dodala je da će fakultet uvažiti ako postoje socioekonomski, zdravstveni ili drugi razlozi za neuspjeh, odnosno nedovoljan broj skupljenih ECTS bodova, zbog kojeg se pojedini studenti nisu mogli upisati.
Podaci koji su izašli u medijima koji govore o tome da su neki studenti po starom modelu plaćali nekoliko stotina, a po novom nekoliko tisuća kuna, kaže, nisu usporedivi.
"Uspoređena je cijena semestra s cjelogodišnjom školarinom", tvrdi ona dodajući da će Fakultetsko vijeće nastojati surađivati sa studentima ukoliko budu imali još zahtjeva.
Pregovori oko prelaska na bolonju
Što se pak tiče eskalacije na Fakultetu političkih znanosti, Bjeliš je kazao da će se uskoro sastati s dekanom FPZG-a, ali i predstavnicima studenata koji traže produljenje roka za završetak studija po predbolonjskim pravilima.
Kaže da će uvažiti argumente i stavove i jednih i drugih. Ne želi prejudicirati ishod tog sastanka, no zna da su neki studenti "oduljili, a nama je neprihvatljivo da se studiji odvijaju dvostruko dulje od predviđenog".
Što se tiče sastanka Senata Sveučilišta, na njemu će biti govora o subvencijama pojedinim deficitarnim fakultetima, poput metalurgije u Sisku, prirodoslovno-matematičkih i slično.
Podsjetimo, studenti se u posljednje vrijeme bune jer su doznali na koji će im se način naplaćivati školovanje i to prije samih upisa.
Na stranu pobunjenih studenata stao je i sindikat Akademska solidarnost, koji smatra da vlasti u Hrvatskoj samo nastoje proširiti bazu studenata kojima će naplaćivati školovanje kako bi se mogla povući iz financiranja.
