"Taj saziv Sabora nije učinio ono što smo svi očekivali, a to je da se uistinu provedu prave strukturne reforme, odnosno donesu zakoni koji će ih jamčiti i koji će pokrenuti Hrvatsku daleko brže nego se pokrenula", ocijenio je Reiner na svečanosti Zagrebačke županije.
"Nešto se pokrenulo, ali moglo je bolje"
Predsjednik Sabora pritom tvrdi kako se Hrvatska u šest proteklih mjeseci "nešto pokrenula", ali ne onoliko koliko je trebalo, a odgovornima za to drži sve političke čimbenike.
"Naravno, krivica leži na svima i nitko se ne može od nje oprati, ali u svakom slučaju, moglo je bolje", zaključuje Reiner.
Saborskim radom nije zadovoljan, iako je, navodi, Sabor donio više od 220 različitih akata, 33 zakona, raspravio 127 točaka.
Osmi saziv Hrvatskog sabora od petka je i formalno prestao postojati jer je na snagu stupila odluka o samoraspuštanju koju je Sabor donio u lipnju. Od petka počinju teći ustavni rokovi za prijevremene parlamentarne izbore koji se moraju održati najranije 30 dana, a najkasnije 60 dana od raspuštanja Sabora.
Najkraći saziv, najmršaviji učinak
Osmi saziv od stjecanja hrvatske neovisnosti bio je najkraći do sada, trajao je 200 dana, efektivno se radilo 57, a zakonodavni mu je učinak 'mršav'. Imao je 151 zastupnika, mandat je završio s 19 stranaka i 12 nezavisnih zastupnika okupljenih u čak 15 klubova.
Zastupnička dužnost i dalje je uglavnom bila 'rezervirana' za muškarce, na kraju saziva Sabor je brojao 121 zastupnika i samo 30 zastupnica.
Saziv je to koji je po mnogočemu bio drugačiji od prethodnih, a po prvi put u njemu je vladajuća stranka 'rušila' vlastitog premijera.
