Objaviti registar hrvatskih branitelja – da ili ne? To je pitanje o kojem se u srijedu raspravljalo na okruglom stolu koji je organizirala Zajednica udruga HVIDRA-e Grada Zagreba, a na kojem su, među ostalim, govorili aktualni i bivši ministar branitelja te predsjednici nekih velikih braniteljskih udruga.
Ministar Predrag Matić Fred podsjetio je da se neposredno nakon rata baratalo brojkom od oko 350 tisuća branitelja, dok ih danas ima nešto više od pola milijuna.
"Branitelji su najčasnija populacija stanovništva i tu časnu titulu ne bih želio dati svima", rekao je Matić i pozvao branitelje da svojim prijedlozima pomognu pronaći najbolje rješenje za objavu registra. Podsjetio je da je objavi prepreka aktualni zakon, odnosno 37. članak Ustava koji svakom pojedincu jamči zaštitu osobnih podataka, no, kako je rekao, zakoni služe i da bi se mijenjali ukoliko pokažu slabosti.
O pravima branitelja Vlada nije razgovarala
Matić je potvrdio da se na dosadašnjim sjednicama Vlade nije razgovaralo o pravima branitelja i njihovih obitelji, te da je upravo objava registra važna kako se u budućnosti u pitanje ne bi dovela prava branitelja, odnosno kako bi se izbjeglo da stvarni branitelji jednoga dana ostanu bez njih, a u njima ostanu uživati oni koji su ih dobili bespravno.
Bivši ministar Tomislav Ivić iznio je svoj poznati stav kako bi objava registra bila protuzakonita, te da je problematična i zbog sigurnosnog pitanja, u smislu neprilika koje bi objavom registra mogle pogoditi branitelje koji žive izvan granica Hrvatske, prvenstvo u Srbiji i Republici Srpskoj. Sva sumnjiva imena, smatra, trebaju istražiti MORH, MUP i DORH, a Matićev prijedlog da registar "pročešljaju" ratni zapovjednici postrojba, kaže, nema smisla, jer su na osnovi potvrda koje su ti isti ljudi potpisali branitelji upisani u registar.
Đakić i Klemm 'protiv', Mladi Jastreb 'za'
Od 501 tisuće branitelja, tvrdi Ivić, njih 85 posto nema nikakva prava. Zanimljiva je Ivićeva procjena po kojoj je samo od 1 do 2 posto sumnjivih branitelja, pa zbog toga, kako je rekao, ne treba uznemirivati cijelu braniteljsku populaciju.
Sličnog mišljenja kao i Ivić je i Josip Đakić, predsjednik HVIDRA-a, te Josip Klemm, predsjednik Udruge specijalne policije. Iako je Klemm priznao da je registar manjkav, prvenstveno kriteriji po kojima je izrađen, protivi se njegovoj objavi jer će biti "kamen spoticanja" među braniteljima.
Brigadir Branko Borković – Mladi Jastreb, zapovjednik obrane Vukovara, kazao je da je registar hrvatskih branitelja postao politički problem, što su isticali i drugi sudionici okruglog stola, te da zbog brojnih nedostataka uopće nije u funkciji i nije ni od kakve koristi braniteljima i njihovim obiteljima koji još uvijek muku muče s birokracijom.
"U registru postoje postrojbe koje nisu bile postrojbe i ljudi koji nisu bili branitelji. Zato registar treba objaviti i taj problem riješiti", zaključio je Borković.
Za objavu sam registra, imena i svega što je svaki pojedinac dobio. Sjetite se samo Ive Sanadera. Dosta je lopovluka!
Štancanje branitelja i invalida
Dobar dio branitelja koji su se uključili u raspravu je za objavu registra. Neki od njih kazali su da su se hrvatski branitelji i ratni vojni invalidi godinama "štancani" kako bi se stvorila biračka mašinerija.
Željko Stura, bivši zapovjednik voda Bojne Zrinski i teški ratni invalid, upitao je ministra Matića je li mu poznato koliko branitelja ima status ratnih invalida te koliko je od toga časnika i dočasnika.
"Zahvaljujući kumovima cijela sela imaju status vojnog ratnog invalida. Za objavu sam registra, imena i svega što je svaki pojedinac dobio. Sjetite se samo Ive Sanadera. Dosta je lopovluka!", poručio je Stura.
Ministar Matić mu je odgovorio da bi se upravo objavom registra riješili problemi.
"Objavom registra vidjet ćemo tko su kancelarijski junaci rata", zaključio je ministar Matić.
Žarko Puhovski, politički analitičar i profesor zagrebačkog Filozofskog fakulteta, kazao je da je za objavu registra hrvatskih branitelja, kako bi 500 tisuća ljudi prestalo biti "ilegalna kategorija društva".
"Ja sam za objavu registra. Kafići su puni ljudi koji pričaju da su branili Vukovar, a jesu kao i ja", dao je slikovit komentar Puhovski. Smatra da imena 70-ak tisuća ljudi koji na osnovu zasluga iz Domovinskog rata primaju proračunski novac trebaju biti poznata.
"Mnogi će se naći u negativnoj situaciji i to bi mogao biti problem, ali gledajući ukupno, objava registra bila bi dobitak za društvo", rekao je Puhovski.
Smatra da bi, kako bi se popravilo "moralno zdravlje društva", trebalo objaviti i popis onih koji su tijekom ratnih godina odbili regrutaciju.
Iako su protivnici objave registra tijekom rasprave na okruglom stolu isticali da niti jedna zemlja u svijetu nije objavila popis ljudi koji su sudjelovali u ratovima, Puhovski je naveo primjer kako je problem riješen u SAD-u. Ta je zemlja objavila popis ljudi koji su sudjelovali u proglašenim ratovima, među ostalim i u Vijetnamskom ratu, dok su s popisa izostavljena imena ratnika koji su bili pripadnici specijalnih postrojbi koje su obavljale tajne operacije. Popis su, objasnio je, objavile neke američke organizacije, uz dozvolu države i privolu svakog od pojedinca koji se na njemu našao.
