Nakon rasprave o izbornim modelima, na okruglom stolu u Hrvatskoj akademiji znanosti i umjetnosti razgovaralo se i o gospodarskim perspektivama. Upućeno je puno kritika ekonomskoj politici u posljednjih 20 godina, koja je hrvatsko gospodarstvo dovela na vrlo niske grane, s jako slabim izgledima.
Novi predsjednik HAZU Zvonko Kusić povezao je gospodarstvo s političkim položajem zemlje, ističući kako nezavisnost zemlje ovisi o snazi njezina gospodarstva, a bivši predsjednik Stjepan Mesić pozvao je da se ''hrvatski gospodarski sunovrat'' napokon zaustavi.
Tri su mogućnosti pred hrvatskom ekonomskom politikom, naveo je Tihomir Domazet. Prva je nastaviti na isti način, što vodi u kolaps, druga je prepustiti vodstvo nekom drugom, poput MMF-a, a treća je stvaranje nove strategije, u suradnji sa znanstvenicima, koji su u ovom trenutku potpuno marginalizirani.
''U Hrvatskoj u posljednjih 20 godina nije bilo razvoja, naša stopa rasta viša je samo od one u Srbiji'', upozorava Domazet, koji je među uzroke krize uvrstio i korupciju te nekorišteno znanje.
''Ekonomska politika i danas se temelji na stabilizacijskom programu iz 1993. koji se zasniva na privatizaciji, deregulaciji i liberalizaciji, no taj neoliberalni program nije dao rezultata, a koncept je ipak zadržan'', smatra Domazet.
Vladimir Stipetić smatra da poljoprivreda treba postati prioritetna djelatnost gospodarstva, ako se učine neki koraci, poput osnivanja poljoprivredne banke ili državnog investicijskog fonda.
Hrvatska poljoprivreda jako je zaostala pa se na hektaru u nas dobije 7 tona kukuruza, u SAD-u 10, u Francuskoj 11. Naša krava daje 3300 litara mlijeka, a ona u Francuskoj 7000, u SAD-u 9000 litara. Prosječno gospodarstvo u Danskoj ima 60 hektara, a u nas 3, samo su pojedini primjeri nedovoljno razvijene poljoprivrede u Hrvatskoj, piše Večernji list.
Vezani članci:
arti-201102090206006 arti-201102070121006
