Ravnatelj Ureda za ljudska prava i prava nacionalnih manjina Alen Tahiri na okruglom stolu u petak u Varaždinu istaknuo je da tek svako treće romsko dijete ide u vrtiću i srednju školu, te da velik broj romske djece napušta osnovnu školu, što je neprihvatljivo.
Ured za ljudska prava i prava nacionalnih manjina Vlade RH u Varaždinskoj županiji je organizirao četvrti regionalni okrugli stol „Obrazovanje kao preduvjet uključivanja pripadnika romske nacionalne manjine".
Održan je u okviru trogodišnjeg projekta „Uključivanje Roma – ispunjavanje preduvjeta za učinkovitu provedbu politika usmjerenih na nacionalne manjine – FAZA I" kojeg Ured provodi od ožujka 2019., a sufinanciran je sredstvima Europskog socijalnog fonda.
Ravnatelj Ureda Alen Tahiri naglasio je da je istraživanje pokazalo da tek svako treće romsko dijete pohađa dječji vrtić i tek svako treće romsko dijete pohađa srednju školu.
„Imamo veliko napuštanje osnovne škole, što je apsolutno neprihvatljivo. Cijeli je niz razloga zbog kojih pripadnici romske nacionalne manjine, posebice u sjeverozapadnom dijelu Hrvatske, napuštaju obrazovni sustav“, dodao je.
Kaže da na području Varaždinske županije još uvijek postoje objekti koji nisu dostojni ljudskog života.
„Postoje brojni romski objekti koji nisu priključeni na pitku vodu, nema električne energije. Tu je i postotak nepismenosti od vrlo visokih 17 posto“, naveo je ravnatelj Ureda Tahiri. Ocijenio je da je ključ u predškolskom odgoju, ne samo za pripadnike romske nacionalne manjine.
S tim se složila Tatjana Vlašić, zamjenica pučke pravobraniteljice, koja je govorila i o diskriminaciji kroz obrazovanje.
„Imali smo sudski postupak još 2012. godine koji se ticao romske djece u strukovnim školama. Da bi završila te strukovne škole, morala su odraditi praksu. U tom slučaju radilo se o dvije djevojčice koje nisu uspijevale odraditi praksu upravo zato što su bile Romkinje“, kazala je Vlašić.
Dodala je da problema ima i u aktualnoj epidemiološkoj situaciji.
„Pitanje je dostupnosti online nastave za romsku djecu, u smislu interneta, informatičke pismenosti, ali i podrške roditelja koji bi im omogućili tu vrstu nastave“, zaključila je Vlašić.