Ravnatelj Energetskog instituta Hrvoje Požar, Dražen Jakšić, gostovao je na HTV-u gdje je komentirao čekaju li nas ove zime redukcije, hoćemo li imati dovoljno struje i plina te po kojim cijenama. Jakšić kaže da su cijene energenata na međunarodnim tržištima značajno porasle te da sada iznose oko 500 eura po MWh, dok u zadnjem kvartalu idu i prema 650.
"U ovom razdoblju prošle godine bilo je 100 eura po megavat/satu na burzama. To značajno povećanje prelijeva se na potrošače. Dio povećanja troška podnose i energetske kompanije, opskrbljivači, u prvom redu HEP jer ima najveći udio na tržištu, dio je prebačen na kućanstva - ali zasad u malom obimu, 20-tak posto, a najviše je pogođen poslovni sektor jer ima komercijalne ugovore s dva do četiri puta većim cijenama", kaže Jakšić, napominjući da je poskupljenje energenata na jesen prilično izvjesno.
Poskupljenja ovise o vladinim mjerama
"Opskrbljivači mogu do neke razine amortizirati udar, ali ne mogu prodavati energiju po manjoj cijenu nego je nabavljaju. To nije održivo i dovest će do problema. Način na koji će se povećani trošak preliti između kućanstva, poduzetnika, energetskog sektora ili državnog proračuna ovisit će o mjerama koje će Vlada donijeti. Činjenica je da mi 50 posto energetskih potreba zadovoljavamo iz inozemstva i moramo ih na neki način platiti. Hoće li to biti kroz povećane troškove struje i plina u kućanstvima ili kroz povećane cijene roba i usluga o tome se može raspravljati", kaže Jakšić.
Dodaje da je Hrvatska do danas otprilike proizvela oko 1,7 TWh manje s hidroelektrana u odnosu na isto razdoblje prošle godine. To je ukupno 10 posto električne energije u Hrvatskoj na godišnjoj razini. Ta situacija zabrinjava i vrši pritisak na rast cijena jer je nama hidroenergija osnovni, odnosno najvažniji izvor niskougljične energije i nje trenutno manjka, ne samo u Hrvatskoj nego i u ostatku Europe.
"Mi se nadamo da neće biti potrebno uvoditi redukcije električne energije, ali to ovisi o tome koliko ćemo uspjeti uštedjeti energije u ovom razdoblju, a ne čekati zimu. S jedne strane imamo vrlo nepovoljnu geostratešku situaciju, loše klimatske uvjete i na te čimbenike Hrvatska ne može bitno utjecati", rekao je te dodao: "Mnogi ljudi nisu svjesni, ako uštedimo danas imat ćemo punija skladišta na jesen i zimu. Štednja danas znači izbjeći redukcije kasnije."
