Objavljena je proljetna prognoza Europske komisije za 2016. U Europi očekuju skromni gospodarski rast od 1,8 posto. I Hrvatska je u tim okvirima - 1,8 posto. Manje je to od 2,1 što priželjkuje hrvatska Vlada.
O ovoj temi smo u RTL-u Danas razgovarali s ekonomskim analitičarom MatomNjavrom.
Doktorirali ste financije u Švicarskoj, a sad ste na Harvardu. Iz tog kuta gledanja - je li današnja prognoza ohrabrujuća ili zabrinjavajuća za Hrvatsku?
"Ne bih se složio s gospodinom Grčićem da je rast od 1,8 posto BDP-a se može nazvati zaletom. To je dosta slabašan rast, impotentan gotovo. Mislim da Hrvatska s tim ne može biti zadovoljna. Rast od 1,8 posto nije dovoljan ne samo za otplatiti glavnicu našeg duga, već ni za kamate. To je slabašan rast u okruženju u kojem ostale zemlje u jugoistočnoj Europi rastu puno brže".
Koliki bi trebao biti taj rast da možemo pričati o nekakvom realnom pomaku s ove užasne razine?
"Češka je prošle godine rasla oko 3,5 posto, Poljska između 3,5 i 4 posto. To su minimumi koje mi trebamo imati da bismo mogli govoriti o nekakvom poletu. A da ne spominjemo Indiju 7 posto. Ovo je malo, slabo i nedovoljno. S druge strane, ministar Marić je spomenuo da su ove projekcije stigle prije nego što je Vlada predložila set reformi, tako da postoji mogućnost da, kada te reforme budu implementirane, vidimo određene rezultate".
Hrvatska je u Bruxelles listu želja, no od želja do realizacije je jako puno koraka. Je li Hrvatska na dobrom putu ili samo mašta da će na tom putu?
"Treba pozdraviti ovu listu želja, odnosno, reformi. Mislim da je dobro da je lista napravljena. Mislim da je dobro da se Vlada fokusirala na najveći hrvatski problem, javni dug, a onda i deficit koji generira javni dug. Mislim da bi bilo bolje da su deficit još jače srezali. Time bi se poslala jača poruka našim investitorima. S druge strane, malo sam skeptičan kao i svi mi, jer su i prijašnje vlade puno puta predlagale reforme implementaciju kojih nikad nismo dočekali. Volio bih vjerovati da ova Vlada misli ozbiljno", kaže Njavro.
