Agrokor je od početka krize, osim gospodarskog postao i politički slučaj, slučaj na kojemu HDZ, MOST i ostali bildaju mišiće za lokalne izbore. A nije da Agrokor i bez njih nema svojih problema. Danas je koncern prvi put objavio da je 31. ožujka razmjer tih problema iznosio 40,4 milijarde kuna. Toliko je iznosio ukupni dug Agrokora na dan 31. ožujka.
Od toga je dug prema bankama i financijskim institucijama zajedno s kamatama skoro 25 milijardi kuna. Dugovi po izdanim mjenicama iznose gotovo 7,4 milijarde kuna, od čega mjenice dobavljačima iznose 3,1 milijardu i interne mjenice između članica grupe oko 4,2 milijarde kuna.
Čisti dug dobavljačima, bez mjenica, posljednjeg dana ožujka iznosio je više od 6,2 milijarde kuna.
No, to je dug Agrokora bez duga Mercatora koji prema procjeni naših analitičara iznosi dodatnih 11 milijardi kuna što dug diže na više od 51 milijarde kuna. Ono što još više plaši jest da su to podaci samo za 20 najvećih Agrokorovih poduzeća kojih inače unutar Grupe ima više od 70.
Plaši li se ovih zastrašujućih brojki i čovjek koji ih treba razriješti, čovjek koji će za godinu dana biti ili pukovnik ili pokojnik, čovjek o kojemu ovisi sudbina oko 6000 kooperanata i najmanje 100.000 ljudi koji su izravno vezani za uspjeh ili neuspjeh ove riskantne operacije zvane Lex Agrokor?
Čovjek je bio s nama u Direktu, šef Agrokora i Vladin povjerenik Ante Ramljak.
Prođe li Vas jeza kad ovako crno na bijelo vidite ove brojke i broj ljudi čiji životi ovise o tome?
"Zvuči poprilično šokantno, ali naviknete se na to".
Mi smo došli do 51 milijarde kuna, po svemu sudeći dug kad se sve zbroji bi mogao biti veći od 60 milijardi. Jesu li u taj dugovi uračunati i oni PIK-ovi?
"Ne, u taj dug nisu ti dugovi uračunati. Ali taj dug je iznad Agrokora d.d. i on je dug vlasnika Agrokora tako da on ne ulazi u računicu. Ali, moram ispraviti da dug Mercatora nije 11 milijardi kuna, on je oko 6 milijardi kuna".
Kad se jednom podvuče crta, tko će po Vama tu najviše izgubiti?
"Mislim da bi u tom restrukturiranju svi trebali podjednako podnijeti svoj dio boli. Mislim da tu nema dobitnika".
Ali, hoće li jednako boljeti banke i dobavljače?
"Gledajte, nema oprosta. Svi znamo da se dugovi moraju platiti. U ovoj situaciji je cilj da se ukloni sistemski rizik koji Agrokor kao kompanija nosi. A uklanjanjem tog rizika će i hrvatski dobavljači i proizvodnja u budućnosti imati bolju poziciju".
Zasad vam baš ne ide. Promet u Konzumu je zadnjih mjesec dana pao za 20 posto, sami ste jučer rekli da nemate ni za obrtna sredstva, dakle za tekuće obaveze, a kredit koji bi to trebao pokriti još nije ni na vidiku?
"Očekivati od nas da ćemo u 30 dana ukloniti sistemski rizik koji se gradio 25 godina je iluzorno. Za to treba vremena, znanja, požrtvovnosti, pomoći od svih. Što se tiče kredita, banke će sudjelovati jer u tome vide atraktivno ulaganje. Kako? Zakon propisuje da je to super senior kredit što znači da je taj kredit u prvom redu isplate kad dođe do nagodbe. S dobrom kamatom, a kamata od 4,97 posto je jako dobra kamata, svima je to atraktivno ulaganje".
Što mislite koliko dobavljači mogu čekati to vrijeme? Neki su na rubu kolapsa.
"Moram naglasiti, vlasnici kompanija moraju razdvojiti sebe od kompanija. Vlasnici ne mogu sebe postavljati sebe ispred kompanija. Danas na tržištu kapitala postoji kapitala i ako su oni ugroženi mislim da će doći do određene promjene vlasničkih struktura i ona je neophodna da bi se te kompanije spasile. Ne prebacujem odgovornost na kompanije, ali svaki od njih treba razmisliti kako i na koji način spasiti svoju kompaniju. Ovo je situacija u kojoj nikome nije jednostavno".
Gađate problem regresnih mjenica, ali to nije njihov problem. To su 3 milijarde kuna duga Agrokora koji sada banke tjeraju dobavljače da im plate.
"Ponavljam da ti krediti će preći na Agrokor i da će Agrokor iz mase koju ima u imovini platiti dio tih kredita".
Lex Agrokor je donesen da bi se navodno spasili domači dobavaljači, a vi se sve više okrećete uvozu, na policama je meso iz Njemačke, jagoda iz Albanije, jabuke iz Poljske, rajčice iz Španjolske...? Gdje su tu hrvatski dobavljači?
"U Konzumu. Ne bih rekao da se Konzum ranije nije okretao proizvodima iz uvoza. Imamo ograničene kapacitete proizvodnje. Naše cijene su skuplje nego što su cijene iz uvoza. To ne znači da ćemo uvoziti to. Ali ako imate potražnju koju domaća proizvodnja ne može zadovoljiti, onda morate se okrenuti vanjskim tržištima".
Nekima plaćate avansno, a onima koji traže da im platite dug, poput Perfe, njih ste potpuno skinuli, pa sad jaja iz Italije nabavljate?
"Kad ih spominjete, volio bih da se gospodin javi. Mislim da je on na policama Konzuma. To jesu li dobavljači nezadovoljni, volio bih da ocijene kupci u Konzumu. Ovo je bila dogovorna ekonomija koju smo gledali 25 godina, jedan čovjek je odlučivao o svemu. Sad toga više nema. Ovo je sad tržišna ekonomija u kojoj Uprava ima isključivi nalog da postigne uvjete koji dobavljači postižu s drugim trgovačkim lancima. To dosad nije bio slučaj".
Tko će na kraju biti vlasnik Agrokora, jeste li skloni tome da dobavljači svoje tražbine pretvore u vlasnički udio i jesu li oni skloni tome?
"Ako skupe dovoljno novaca, sklon sam tome. Postoji procjena vrijednosti kompanije. Ako su oni spremni ponuditi svoje potraživanje koje imaju i ako je to najveća vrijednost kompanije koja se bude prodavala na tržištu... Apsolutno. O tome u konačnici ne odlučujem ja, nego vjerovničko vijeće".
Ali da ste vi mogli odlučivati o tome, bi li radije ostavili Alvareza iza kojeg stoje banke, a onda i novac ili doveli sami sebe?
"Okrenuo bih to pitanje - biste li ostavili bankama da restrukturiraju kompaniju ili biste kao odgovorni premijer preuzeli tu ulogu. Ja više vjerujem državi".
