Radnici jedne od najpoznatijih domaćih mesnih kompanija odlučili su javno progovoriti o načinu rada te tvrtke te kvaliteti mesa s kojim su radili. U emisiji Provjereno Nove TV opisali su s čim su se sve susreli tijekom rada za PIK Vrbovec. Svoj komentar dali su i stručnjaci iz Laboratorija za tehnologiju mesa i ribe i Zavoda za javno zdravstvo "Dr. Andrija Štampar".
Radnici kompanije PIK Vrbovec, kazali su kako im je u tvornicu stizalo meso koje je bilo pred istekom roka trajanja i loše kvalitete. Priznali su da su prepravljali datume ili prepakiravali gotove proizvode u nove folije, a tijekom proizvodnje kobasica i salama koristili su meso za koje tvrde da je bilo zaraženo.
‘Vidimo porijeklo, iz koje države dolazi i datum i istek roka trajanja. Mislim da oni to i kupuju iz razloga jer znaju da je to meso i pred istekom roka i sumnjive kvalitete, jer ga dobiju praktički za bagatelu. Ovi iz vanjskih država, oni si lijepo isprazne svoje kontejnere i to sve za PIK bude dobro’, rekao je jedan od radnika koji nije žalio otkrivati svoj identitet. Dodaje kako se to meso koje je već stiglo pred istek roka stavljalo i u kobasice i u salame, a priznaje i kako se manipuliralo datumima proizvodnje. Kaže kako su se datumi proizvodnje brisali alkoholom te be se potom kucali novi datumi ili bi se suhomesnati proizvodi vadili iz folija te se stavljali u nove ambalaže s novim datumima.
'Ako je roba jako ljigava onda se pere, ako je pljesniva onda se kefa i potom se uljem maže i natrag se ponovno zapakirava. To su polutrajni i trajni proizvodi, čajna, zimska, kulen, kobasica, kranjska…', svjedočanstvo je drugog radnika.
Na pitanje kako su znali da je meso bilo sumnjive kvalitete, jedan od radnika odgovara: ‘Znamo iz tog razloga jer je na svakoj toj paleti prikazana crvena oznaka, veterinarska oznaka – termička obrada. Dođe nalog od šefa da dolazi dvije, tri tone toga zaraženog mesa i to se meso mora upotrijebiti’, kazao je te dodao kako se to ne događa stalno već u ponekad. Sjeća se da je takvih slučajeva bilo na kraju prošle godine i početkom ove kada bi na tri palete mesa jedna bila označena crvenom oznakom koja označava da je mesu istekao rok trajanja ili da je pred istekom.
Inspekciju nikada nisu vidjeli u tvornici, a tvrde i da su dobili posebne upute za poseban oprez pri rukovanju s takvim mesom koje nakon termičke obrade bude zdravstveno ispravno.
Svo se meso analizira i testira
Direktorica Službe za upravljanjem kvalitetom i okolišem PIK Vrbovca, dr. med. vet. Vlasta Garašanin, tvrdi kako meso koje im stiže za proizvodnju prolazi mikrobiološku analizu i kako dnevno stavljaju na tržište između 200 i 300 tona zdravstveno ispravnog mesa i mesnih prerađevina. No, potvrđuje i kako je analiza mesa koja ide u proizvodnju isključivo na njima jer njegovu ispravnost država ne kontrolira.
'S obzirom na to da se koriste u proizvodnji termički obrađenih proizvoda ne postoji nikakva zakonska obveza da se to meso analizira, ali unatoč tome što nema zakonske obveze mi smo ustrojili sebi analizu takve sirovine koja se koristi u proizvodnji. Zbog tog razloga smo investirali i kupili jedan skupi analizator koji koristimo u vlastitom laboratoriju za analizu koja nam u roku od 24 sata daje rezultate. Na osnovu tog nalaza takvo meso proglašavam uvjetno ispravnim, stavljam ga u termičku obradu. Meso koje ide na termičku obradu je svako koje prolazi kroz stupanj termičke obrade iznad 70 stupnjeva koja svojom temperaturom svaki zaostali mikroorganizam uništi i onda se takav gotov proizvod koji dobijemo obvezno uzorkuje, znači gotova kobasica ili salama se uzorkuje mikrobiološki i naša obveza je na tržište staviti mikrobiološki ispravne proizvode', kazala je dr. Garašanin.
Postoje metode obrade mesa kojima ono može postati ispravno
Iz PIK Vrbovca tvrde kako je u posljednjih godinu dana napravljena 61 kontrola ovlaštene inspekcije, 30 kontrola državne veterinarske inspekcije, američka inspekcija te devet audita sustava kupaca te su svi uspješno zadovoljeni.
Helga Medić iz Laboratorija za tehnologiju mesa i ribe kazala je kako meso koje je zdravstveno neispravno termičkom obradom može postati zdravstveno ispravno. Dodala je kako postoje postupci konzerviranja mesa koji na kraju mogu dati zdravstvenu ispravnost te kako postoji toplinska sterilizacija koja uključuje toplinski tretman izuzetno visokim temperaturama koja može jamčiti da će proizvod na kraju biti zdravstveno ispravan.
Isto su potvrdili i iz Zavoda za javno zdravstvo "Dr. Andrija Štampar". 'Meso koje je kontaminirano salmonelom, ako je i veća kontaminacija, adekvatnom obradom može postati zdravstveno ispravno, ali valja biti vrlo oprezan i mora se provesti adekvatan proces koji će tu salmonelu onda uništiti', rekla je dr. sc. Ivančića Kovaček iz Zavoda za javno zdravstvo "Dr. Andrija Štampar" za Provjereno.