Jedan od najpriznatijih hrvatskih akademika, profesor Miroslav Radman, rekao je za Slobodnu Dalmaciju da strah i panika oko koronavirusa odmažu svima. "Nadam se da ne postoje planovi kojima bi to širenje panike pomagalo, jer strah tjera u ekstremne mjere koje su loše za zdravlje i za gospodarstvo. Primjerice, na TV izvještajima se popratni urednički tekstovi ne slažu s onim što ravnatelji bolnica kažu u istoj emisiji, a snimkama su pokazani bezbrojni bolnički kreveti bez jednog jedinog bolesnika – uz naslov 'Kriza u bolnicama' ili nešto slično."
Radman naglašava da višak opreza obično košta manje od manjka opreza, ali ne uvijek. "Otrježnjujuće djeluju usporedbe. Na primjer, možemo vjerovati da je do sada u Hrvatskoj deklarirano oko 350 smrtnih slučajeva uzrokovanih COVID-om. Nemoguće je znati koliko bi od tih žrtava, najčešće starih i već bolesnih ljudi, bilo umrlo i bez koronavirusa! Sada usporedimo tu brojku s vjerojatno točnom brojkom od oko 350 mrtvih godišnje u prometnim nesrećama u Hrvatskoj, i oko 100 puta više ranjenih i hendikepiranih, uglavnom mladih i sredovječnih ljudi.
Usporedite sami reakcije društva na ta dva (COVID-19 i promet) izvora mortaliteta i morbiditeta. Nije ovdje namjera nekoga kritizirati, stvarno nije, uostalom ja posigurno ne znam kolika bi na kraju krajeva bila cijena odgovarajućih zabrana za ljude, to jest za društvo. Spominjem ovo samo radi vježbanja razuma i relativizacije, s ciljem da preživjelima život bude lakši. Ja bih investirao prvenstveno u kvalitetno razmišljanje, stjecanje znanja (kvalitetno znanstveno istraživanje) i ponajviše – zdrav razum!", objasnio je.
Lančana reakcija
Što se tiče najnovijih brojki novozaraženih koronavirusom u "lančanoj reakciji" koja pogađa Hrvatsku i ostatak Europe, Radman kaže da je ta "lančana reakcija" tipična za sve infektivne bolesti. "Ako je uspješno inficirana, osoba postaje 'tvornicom' virusa, ili bakterija, koje može prenijeti na više osoba i onda se ta lančana reakcija nastavlja... U slučaju koronavirusa, očit je efekt miješanja čak i asimptomatičnih nositelja virusa iz udaljenih geografija – tada bukne COVID-19 kao prava i opasna bolest. Zato je izbjegavanje miješanja populacija važno u suzbijanju širenja epidemije."
Radman tvrdi da je teško predvidjeti što donosi zima. "Nemam dovoljno vjerodostojnih podataka o efektu predstojećeg pada temperature na širenje virusa. Ponuđene stručne opservacije, čak eksperimentalno, na virus izvan organizma su proturječne, a što se tek može očekivati s obzirom na preživljavanje i produkciju ovoga koronavirusa u pojedinačnim zaraženim osobama", rekao je.
Situaciju s koronavirusom u Hrvatskoj i svijetu iz minute u minutu možete pratiti OVDJE.
