Komentirajući epidemiju koronavirusa, nakon što mu je dodijeljeno najviše francusko odličje, Miroslav Radman istaknuo je da "u Hrvatskoj umire oko 50.000 ljudi godišnje, to je malo više od jedan posto. Kad na to dodamo oko 300 smrtnih slučajeva od Covida – to su šifre 50.000 plus 300. Zašto se ovoliko uzbuđujemo?", pita se.
Problem je u nagloj navali
Njegova izjava prilično je odjeknula, a predstojnik Klinike za infektologiju KBC-a Split prof. dr. sc. Ivo Ivić za Slobodnu kaže kako je dr. Radman u pravu kada govori o brojkama, ali ističe važan faktor – vrijeme.
"Brojke ponekad izgledaju dramatično. Pogledajte samo broj umrlih u Južnoj Americi. Unatoč velikom broju umrlih od Covida 19, neće se dogoditi smak svijeta, ali problem je što u kratkom vremenskom periodu umire veliki broj ljudi.
Ako ih obolijeva puno u kratkom roku zdravstveni sustav ih ne može adekvatno opskbiti i onda su manje šanse za njihovo uspješno izlječenje i preživljavanje. S druge strane preopterećeni zdravstveni sustav u takvoj situaciji ne može se posvetiti drugim kategorijama bolesnika kao što su oboljeli od malignih i drugih bolesti i oni zapravo postaju kolateralne žrtve ove pandemije. Stoga se moramo truditi da smanjimo broj oboljelih od Covida 19 i da se on rasporedi na dulje razdoblje kako bi se bolnički sustav mogao posvetiti svim kategorijama bolesnika.“, ističe infektolog.
I dr. sc. Gordan Lauc, molekularni biolog sa zagrebačkog Zavoda za biokemiju i molekularnu biologiju kaže kako je Radman u pravu, ali ističe kako su brojke mogle biti bitno gore.
"Potpuno se slažem s kolegom Radmanom da broj ljudi koji su do sada u Hrvatskoj umrli od COVID-19 nije zabrinjavajući. S druge strane ne smijemo zaboraviti da je zahvaljujući rano uvedenom lockdownu u Hrvatskoj peak pandemije sa zime i ranog proljeća pomaknut na ljeto, a ljeti se ljudi puno lakše izbore sa svim respiratornim virusima, pa tako i ovim SARS-CoV-2. Zbog toga se ne smijemo previše opustiti i trebamo pratiti kako će se situacija razvijati u sljedećim mjesecima", kaže dr. Lauc.
Različiti sojevi ili vrsta?
Osvrnuo se i na Radmanovu konstataciju kako bi se više napora trebalo usmjeriti u tražene lijeka nego u cjepivo jer moguće da postoji više vrsta virusa.
Kao i svi virusi, SARS-CoV-2 virus mutira i mijenja se te svijetom sada kruže različiti sojevi tog virusa, no dosadašnja istraživanja nisu pokazala da se radi o razlikama zbog kojih bi mogli govoriti da se radi o više različitih virusa.
Osobno mislim da je u pitanju isti virus, no naš organizam ljeti se puno lakše izbori s infekcijom i zbog toga tijekom ljeta nismo imali puno teško bolesnih ljudi. No sada dolazi zima i jedino što možemo je truditi se biti što boljeg zdravstvenog stanja, izgubiti višak kilograma i paziti da u sobama u kojima dulje boravimo vlažnost zraka ne padne ispod 40 posto, zaključuje Lauc.
