"Dodatak od 27 posto na mirovinu, koji je uveden 2007. godine samo za osiguranike u državnom mirovinskom osiguranju, proporcionalno bi trebalo dati svima ili pak nikome iznad određenog cenzusa. Nacija mora dati odgovor i znati tko je s kime solidaran i tko sve to plaća", izjavio je Zoran Anušić, konzultant Svjetske banke, na okrugom stolu mjesečnika Banka i Instituta za javne financije o problemima i perspektivama mirovinskog sustava.
Pad mirovina neizbježan
Anušić je bio samo jedan od sudionika rasprave koji smatra da država mora preispitati postojeći mirovinski model, pa i pojedine elemente solidarnosti jer mirovine vrlo često nemaju veze s uplatama, a procjene vrijednosti budućih mirovina pesimistične su.
Tako je savjetnica RiF-a Marija Zuber izračunala da će mirovine osiguranika iz drugog stupa s prosječnom plaćom i 30 godina staža u osiguranju pasti na 29 posto njihove posljednje plaće odu li u mirovinu sa 60 godina, odnosno na 32 posto umirove li se sa 65 godina.
Sada je omjer zadnje plaće i prve mirovine 40 posto. Država, rekla je Zuber, ne može biti amnestirana od odgovornosti za sve osiguranike u drugom stupu, a ne samo za one koji su imali mogućnost izbora, pa se pokazalo da bi bolje prošli da su ostali u pravom stupu.
Krešimir Rožman, državni tajnik u Ministarstvu gospodarstava, ponovio je da je radna skupina pripremila niz prijedloga za promjene, ali nekoliko se puta ogradio da ne zna što će se s tim promjenama dogoditi, kada će i kako biti donesene.
Bez revizije ništa
Teško je bez revizije intervenirati i u braniteljske mirovine, a o tome odluku ne donose stručnjaci. Marija Zuber upozorava da trenutačno čak 830 tisuća mirovina nije pokriveno uplaćenim doprinosima, tu je 160 tisuća korisnika najniže mirovine, 250 tisuća invalidskih, 240 tisuća obiteljskih i 180 tisuća povlaštenih.
"Potrebno je osvijestiti ulogu sustava socijalnog osiguranja, na njemu je da ublažava siromaštvo, a ne da povećava standard umirovljenika. Bolji standard osigurava se u vrijeme radne aktivnosti, a ne izlaska iz svijeta rada", kazala je Marija Zuber.
Predrag Bejaković s Instituta za javne finacije rekao je da treba očekivati još dulju dob za odlazak u mirovinu, sužavanje mirovinskih prava, penalizaciju prijevremenog umirovljenja, radni angažman umirovljenika. Posljednje dvije godine Hrvatska je izgubila 112.120 radnih mjesta, a dobila 51.265 novih umirovljenika.
Vezani članci:
arti-201003110751006 arti-201010300082006 arti-201005130777006 arti-201004300082006 arti-201006210117006
