Pučka pravobraniteljica oštro prozvala niz državnih institucija za relativizaciju ustaštva u RH

Relativizacija zločina NDH narušava temeljne vrijednosti Ustava, a izostanak reakcija otvara prostor mržnji, upozorila je u istoimenoj analizi koju je objavila na internetskim stranicama svojega ureda pučka pravobraniteljica Lora Vidović.

Navodeći konkretne slučajeve u kojima nisu pravilno reagirali prozvala je MUP, DORH, Ministarstvo uprave i predsjednicu Republike te Ministarstvo hrvatskih branitelja, ali i Katoličku crkvu te HRT, upozorivši da su ignorirali relativiziranje zločina NDH nasuprot Ustavu Republike Hrvatske i odluka Visokog prekršajnog i Ustavnog suda te preporuka Vijeća za suočavanje s posljedicama vladavine nedemokratskih režima.

"Eksplicitni ustaški ili nacistički simboli ili oni koji asociraju na ustaški pokret, prisutni su u javnom prostoru u Hrvatskoj. Tako se posljednjih godina tiskaju knjige, pišu i objavljuju članci i intervjui, održavaju tribine, snimaju dokumentarni filmovi i emitiraju televizijske emisije, u kojima se negira ili umanjuje zločinački karakter NDH. Osim u huškačkim i nacionalistički obojenim medijima, ovakvi stavovi iznose se i u službenom glasilu Katoličke crkve, a prodrli su i u prevladavajuće medije, uključujući i na javnu televiziju", upozorila je pučka pravobraniteljica.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

"S obzirom na to da su reakcije vlasti često nekonzistentne ili izostaju, stječe se dojam da ih prešutno toleriraju pa se u društvu stvara atmosfera koja potiče osnaživanje revizionističkih stavova o karakteru NDH, koja se temeljila na rasističkim i nacionalističkim ideologijama te po uzoru na Treći Reich donosila vlastite rasne propise i provodila ih, kao i razmjerima zločina koji su u njezino ime počinjeni", napominje Vidović.

I sve to iako je ''prema Izvorišnim osnovama Ustava RH, koje imaju velik simbolički i politički značaj te obuhvaćaju pravno utemeljenje, ciljeve, svrhu i temeljne vrijednosti države i društva, ali su značajne i za tumačenje i razumijevanje Ustava, državna se suverenost u razdoblju Drugog svjetskog rata očitovala u odlukama ZAVNOH-a, nasuprot proglašenju NDH".

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Ustav RH

"Negiranje zločina počinjenih u NDH ili njihovih razmjera, negiranje je prošlosti prepune mržnje i nasilja prema Romima, Srbima, Židovima i političkim protivnicima ustaškog režima. Ono ohrabruje, a ponekad i jest, govor mržnje koji vodi ka diskriminaciji, pa i nasilju prema pripadnicima ovih skupina’, upozorila je Vidović i dodala da je "takvo držanje hrvatskih institucija vlasti u suprotnosti sa sadržajem Rezolucije o porastu neofašističkog nasilja u Europi koju je Europski parlament usvojio prošli mjesec, a u kojoj se članice Unije poziva da jasno osude i suzbijaju govor mržnje i povijesni revizionizam unutar svojih granica".

U toj rezoluciji Europski parlament, uz ostalo, izražava zabrinutost zbog jačanja desnog ekstremizma i neofašizma u Hrvatskoj, podsjetila je pravobraniteljica, kao i da je "osuda fašizma, u Hrvatskoj oličenog u ustaškom režimu Nezavisne Države Hrvatske, tvorevine nastale u okrilju nacističke Njemačke i fašističke Italije, tekovina suvremenog demokratskog svijeta, a priznanje antifašističkoj borbi posebno se odaje u državama koje su se našle pod fašističkom vlašću, pod kojom se našla i Hrvatska".

Hrvatski sabor je Deklaracijom o antifašizmu 2005. godine potvrdio antifašističku demokratsku utemeljenost i opredijeljenost Republike Hrvatske te pozvao na potrebu afirmacije i njegovanja antifašističkih vrijednosti, podsjetila je također pučka pravobraniteljica u detaljnoj analizi u kojoj je pobrojalakonkretne slučajeve u kojima su hrvatske institucije prešutjele ili prešle preko veličanja simbola NDH te negiranje ili relativiziranje njezinih zločina.

Iako su Visoki prekršajni sud i Ustavni sud u svojim ranijim presudama zauzeli jasno stajalište da pozdrav "Za dom spremni"predstavlja manifestaciju rasističke ideologije i simbolizira mržnju prema ljudima drugačije vjerske i etičke pripadnosti, hrvatska policija i prvostupanjski prekršajni sudovi u praksi propuštaju pokrenuti sudski progon i osuditi ZDS, upozorila je pravobraniteljica.

U prilog tome podsjetila je na slučaj Marka Perkovića Thompsona, protiv kojega je policija prošle godine pokrenula prekršajni postupak zbog ZDS na početku pjesme "Bojna Čavoglave", izvedene na obilježavanju objljetnice akcije Oluja u Slunju. No policija je odlučila da se neće žaliti na prvostupanjsku oslobađajuću presudu i zbog izostanka žalbe ta je presuda postala pravomoćna. Ove godine policija je odlučila da Thompsona zbog istog pokliča više neće čak ni prijavljivati pozivajući se na raniju oslobađajuću presudu. Onu koja je postala pravomoćna jer se policia na nju nije žalila. Takvim ponašanjem, upozorava Vidović, policija s prvostupanjskim prekršajnim sudovima kreira praksu nekažnjivosti ustaškog pozdrava "Za dom spremni", na koju se u svim kasnijim slučajevima poziva.

I to unatoč tome što su policija i sudovi dužni postupati na temelju Ustava, međunarodnih ugovora, zakona, presuda viših sudova, Ustavnog suda i drugih važećih izvora prava, a ne na temelju stajališta koja u pojedinačnom slučaju zauzme nižestupanjski sud. Pučka pravobraniteljica je stoga od MUP-a i Ravnateljstva policije zatražila da joj navedu pravne razloge zbog kojih ne ulažu žalbe na oslobađajuće presude prekršajnih sudova za pozdrav "Za dom spremni". Međutim, odgovora i dalje nema. Što je zabrinjavajuće i zbog toga jer se spomenuti već duže vrijeme oglušuju i na neke druge upite pravobraniteljice - one o navodnom policijskom nasilju nad migrantima.

Na tom tragu ukazala je i na ponašanje DORH-a koji također ne reagira kada policija ne podnosi žalbe na oslobađajuće presude prvostupanjskih sudova ne koristi zakonsku mogućnost da se žali na takve presude: "DORH je mogao, pa i trebao preispitati svoju praksu da ne podnosi optužne prijedloge u prekršajnim postupcima".

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Kritike pučke pravobraniteljice zaradilo je i Ministarstvo uprave s obzirom na to da još uvijek nije predložilo izmjene relevantnih odredbi Zakona o udrugama vezano uz sonošenje statuta Udruga HOS-a koji sadrži ustaški pozdrav "Za dom spremni. Revnost u odgovaranju i tu je izostala institucija i tu je izostala, naime, Ministarstvo uprave nije se udostojalo odgovoriti na pitanja pravobraniteljice ima li to u planu učiniti pri čemu napominje da ostaje za vidjeti i kako će druga nadležna ministarstva zaključke donesene u Dokumentu dijaloga (dokumentu Vijeća za suočavanje s posljedicama vladavine nedemokratskih režima) uklopiti u najavljene zakone poput Zakona o nepoželjnom komuniciranju na internetu, Zakona o grobljima te Zakona o spomen-obilježjima Domovinskog rata.

Odgovor pučka pravobraniteljica nije dobila niti od Ministarstva branitelja, koje, kako upozorava, "već godinama financijski podupire više izrazito revizionistički nastrojenih udruga, među njima i Udrugu Hrvatski domobran, koja izdaje istoimeni list, u kojemu se slavi ustaški pokret i NDH te negiraju razmjeri počinjenih zločina. Pored toga, pokopi pronađenih i ekshumiranih žrtava partizanskih zločina - civila, ustaša i domobrana, održavaju se uz vojne počasti". Stoga je to Ministarstvo upitala temeljem koje pravne osnove i kojih kriterija je na mjesnom groblju u Vagancu, uz vojne počasti, izvršen pokop posmrtnih ostataka 55 žrtava ekshumiranih s područja općina Plitvička Jezera i Rakovica, među kojima su i ostaci pripadnika ustaške vojske. Odgovor na to, ali i na pitanje je li bilo drugih ukopa s odavanjem vojnih počasti ubijenima i stradalima tijekom Drugog svjetskog rata i poraća u 2018. godini, pravobraniteljica nije dobila.

A odgovor je važna jer, kako upozorava: "Pokop uz vojne počasti poražene vojske može predstavljati službeno, državno davanje legitimiteta tvorevini i ideologiji koje su potpuno oprečne vrijednostima na kojima počiva suvremena Republika Hrvatska".

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Nadalje, pravobraniteljica nije propustila, između ostalog, upozoriti i na prijeporno ponašanje vlasti i njezinu nekonzistentnost u jasnoj osudi zločinačkog ustaškog režima i njegovih simbola navodeći primjer predsjednica Republike koja je lani izjavila da pozdrav „Za dom spremni“ smatra starim hrvatskim pozdravom, a brojne kritike izazvao je i njezin govor u Buenos Airesu u ožujku 2018., kada je navela kako su nakon Drugoga svjetskog rata mnogi Hrvati upravo u Argentini tražili i našli prostor slobode, u kojemu su mogli svjedočiti svoje domoljublje i isticati opravdane zahtjeve za slobodom hrvatskoga naroda i domovine. Samo koji mjesec kasnije, prilikom zajedničkog posjeta Spomen području Jasenovac s izraelskim predsjednikom Rivlinom predsjednica je navela da je RH utemeljena na antifašističkoj borbi i Domovinskom ratu.

Lora Vidović upozorila je i na sve češće revizionističke stavove u historigrafiji te naglasila stav Europskog suda za ljudska prava (ESLJP) po kojem se relativiziranje Holokausta ne može pravdati slobodom govora. "Zabrinjava i što se promocije revizionističkih djela održavaju i u prostorima Katoličke crkve, a posebno što se među osobama koje negiraju ili relativiziraju karakter ustaške države i razmjere zločina nalaze pojedinci visoko rangirani u crkvenoj hijerarhiji. Primjerice Stjepan Razum, svećenik i pročelnik odjela Nadbiskupskog arhiva u Zagrebu, inače i predsjednik Društva za istraživanje trostrukog logora Jasenovac, još je 2012. tvrdio kako je jedna strana bila za samostalnu Hrvatsku, za koju su se borili domobrani i ustaše, uz pomoć Nijemaca, a druga, protiv Hrvatske, među kojima su bili partizani, četnici, Talijani i drugi te nijekao masovna ubijanja u ustaškom logoru u Jasenovcu, a sisački biskup Vlado Košić 2017. izjavio je kako ustaštvo nije bio fašizam nego organizirano vojno djelovanje u obrani Hrvatske kao države", navodi pravobraniteljica.

Izrazila je i nezadovoljstvo radom javne televizije, "čija bi zadaća trebala biti pružanje objektivnih informacija, koja je u svome programu, između ostalog, promovirala negacionističke publikacije Igora Vukića i Romana Leljaka, što je osudila i JUSP Jasenovac. Vukićeva knjiga Radni logor Jasenovac svakodnevno je reklamirana na javnoj televiziji, a s tim se nastavilo i nakon što je Programsko vijeće osudilo stavove koje je u programu HRT-a iznio njezin autor", podsjetila je pučka pravobraniteljica Lora Vidović, čiju iscrpnu analizu u cijelosti možete pročitati na službenim internetskim stranicama pučkoga pravobranitelja.

Tekst se nastavlja ispod oglasa