Relativizacija zločina NDH narušava temeljne vrijednosti Ustava,
a izostanak reakcija otvara prostor mržnji, upozorila je u
istoimenoj analizi koju je objavila na internetskim stranicama
svojega ureda pučka pravobraniteljica Lora
Vidović.
Navodeći konkretne slučajeve u kojima nisu pravilno reagirali
prozvala je MUP, DORH, Ministarstvo uprave
i predsjednicu Republike te Ministarstvo hrvatskih
branitelja, ali i Katoličku crkvu te HRT, upozorivši da
su ignorirali relativiziranje zločina NDH nasuprot
Ustavu Republike Hrvatske i odluka Visokog prekršajnog i
Ustavnog suda te preporuka Vijeća za suočavanje s
posljedicama vladavine nedemokratskih režima.
- Kolinda Grabar-Kitarović: 'Mnogi su Hrvati u Argentini pronašli slobodu nakon rata'
- Ustaški pozdrav većina u Hrvatskoj osuđuje, a na sudu se najčešće tretira tek kao prekršaj
- Vijeće za suočavanje s prošlošću zaključilo: petokraka nije sporna, a pozdrav 'Za dom spremni' protivan Ustavu
"Eksplicitni ustaški ili nacistički simboli ili oni koji asociraju na ustaški pokret, prisutni su u javnom prostoru u Hrvatskoj. Tako se posljednjih godina tiskaju knjige, pišu i objavljuju članci i intervjui, održavaju tribine, snimaju dokumentarni filmovi i emitiraju televizijske emisije, u kojima se negira ili umanjuje zločinački karakter NDH. Osim u huškačkim i nacionalistički obojenim medijima, ovakvi stavovi iznose se i u službenom glasilu Katoličke crkve, a prodrli su i u prevladavajuće medije, uključujući i na javnu televiziju", upozorila je pučka pravobraniteljica.
"S obzirom na to da su reakcije vlasti često nekonzistentne ili izostaju, stječe se dojam da ih prešutno toleriraju pa se u društvu stvara atmosfera koja potiče osnaživanje revizionističkih stavova o karakteru NDH, koja se temeljila na rasističkim i nacionalističkim ideologijama te po uzoru na Treći Reich donosila vlastite rasne propise i provodila ih, kao i razmjerima zločina koji su u njezino ime počinjeni", napominje Vidović.
I sve to iako je ''prema Izvorišnim osnovama Ustava RH, koje
imaju velik simbolički i politički značaj te obuhvaćaju pravno
utemeljenje, ciljeve, svrhu i temeljne vrijednosti države i
društva, ali su značajne i za tumačenje i razumijevanje Ustava,
državna se suverenost u razdoblju Drugog svjetskog rata očitovala
u odlukama ZAVNOH-a, nasuprot proglašenju NDH".
Ustav RH
"Negiranje zločina počinjenih u NDH ili njihovih razmjera,
negiranje je prošlosti prepune mržnje i nasilja prema Romima,
Srbima, Židovima i političkim protivnicima ustaškog režima. Ono
ohrabruje, a ponekad i jest, govor mržnje koji vodi ka
diskriminaciji, pa i nasilju prema pripadnicima ovih skupina’,
upozorila je Vidović i dodala da je "takvo držanje hrvatskih
institucija vlasti u suprotnosti sa sadržajem Rezolucije o
porastu neofašističkog nasilja u Europi koju je Europski
parlament usvojio prošli mjesec, a u kojoj se članice Unije
poziva da jasno osude i suzbijaju govor mržnje i povijesni
revizionizam unutar svojih granica".
U toj rezoluciji Europski parlament, uz ostalo,
izražava zabrinutost zbog jačanja desnog ekstremizma i neofašizma
u Hrvatskoj, podsjetila je pravobraniteljica, kao
i da je "osuda fašizma, u Hrvatskoj oličenog u
ustaškom režimu Nezavisne Države Hrvatske, tvorevine nastale u
okrilju nacističke Njemačke i fašističke Italije, tekovina
suvremenog demokratskog svijeta, a priznanje antifašističkoj
borbi posebno se odaje u državama koje su se našle pod
fašističkom vlašću, pod kojom se našla i Hrvatska".
Hrvatski sabor je Deklaracijom o antifašizmu 2005. godine
potvrdio antifašističku demokratsku utemeljenost i
opredijeljenost Republike Hrvatske te pozvao na potrebu
afirmacije i njegovanja antifašističkih vrijednosti, podsjetila
je također pučka pravobraniteljica u detaljnoj analizi u
kojoj je pobrojalakonkretne slučajeve u kojima su hrvatske
institucije prešutjele ili prešle
preko veličanja simbola NDH te negiranje ili
relativiziranje njezinih zločina.
Iako su Visoki prekršajni sud i Ustavni sud u svojim ranijim
presudama zauzeli jasno stajalište da pozdrav "Za dom
spremni"predstavlja manifestaciju rasističke ideologije i
simbolizira mržnju prema ljudima drugačije vjerske i etičke
pripadnosti, hrvatska policija i
prvostupanjski prekršajni sudovi u praksi propuštaju
pokrenuti sudski progon i osuditi ZDS, upozorila je
pravobraniteljica.
U prilog tome podsjetila je na slučaj Marka Perkovića
Thompsona, protiv kojega je policija prošle godine pokrenula
prekršajni postupak zbog ZDS na početku pjesme "Bojna Čavoglave",
izvedene na obilježavanju objljetnice akcije Oluja u Slunju. No
policija je odlučila da se neće žaliti na prvostupanjsku
oslobađajuću presudu i zbog izostanka žalbe ta je presuda postala
pravomoćna. Ove godine policija je odlučila da Thompsona zbog
istog pokliča više neće čak ni prijavljivati pozivajući se
na raniju oslobađajuću presudu. Onu koja je
postala pravomoćna jer se policia na nju nije žalila. Takvim
ponašanjem, upozorava Vidović, policija s
prvostupanjskim prekršajnim sudovima kreira praksu nekažnjivosti
ustaškog pozdrava "Za dom spremni", na koju se u svim kasnijim
slučajevima poziva.
I to unatoč tome što su policija i sudovi dužni postupati na
temelju Ustava, međunarodnih ugovora, zakona, presuda viših
sudova, Ustavnog suda i drugih važećih izvora prava, a ne na
temelju stajališta koja u pojedinačnom slučaju zauzme
nižestupanjski sud. Pučka pravobraniteljica je stoga od
MUP-a i Ravnateljstva policije zatražila da joj navedu pravne
razloge zbog kojih ne ulažu žalbe na oslobađajuće presude
prekršajnih sudova za pozdrav "Za dom spremni". Međutim, odgovora
i dalje nema. Što je zabrinjavajuće i zbog toga jer se spomenuti
već duže vrijeme oglušuju i na neke druge upite pravobraniteljice
- one o navodnom policijskom nasilju nad migrantima.
Na tom tragu ukazala je i na ponašanje DORH-a koji također ne reagira kada policija ne podnosi žalbe na oslobađajuće presude prvostupanjskih sudova ne koristi zakonsku mogućnost da se žali na takve presude: "DORH je mogao, pa i trebao preispitati svoju praksu da ne podnosi optužne prijedloge u prekršajnim postupcima".
Kritike pučke pravobraniteljice zaradilo je i Ministarstvo uprave
s obzirom na to da još uvijek nije predložilo izmjene
relevantnih odredbi Zakona o udrugama vezano uz
sonošenje statuta Udruga HOS-a koji sadrži ustaški pozdrav
"Za dom spremni. Revnost u odgovaranju i tu je izostala
institucija i tu je izostala, naime, Ministarstvo uprave
nije se udostojalo odgovoriti na pitanja pravobraniteljice
ima li to u planu učiniti pri čemu napominje da ostaje
za vidjeti i kako će druga nadležna ministarstva zaključke
donesene u Dokumentu dijaloga (dokumentu Vijeća za suočavanje s
posljedicama vladavine nedemokratskih režima) uklopiti u
najavljene zakone poput Zakona o nepoželjnom komuniciranju na
internetu, Zakona o grobljima te Zakona o spomen-obilježjima
Domovinskog rata.
Odgovor pučka pravobraniteljica nije dobila niti
od Ministarstva branitelja, koje, kako
upozorava, "već godinama financijski podupire više izrazito
revizionistički nastrojenih udruga, među njima i Udrugu Hrvatski
domobran, koja izdaje istoimeni list, u kojemu se slavi ustaški
pokret i NDH te negiraju razmjeri počinjenih zločina. Pored toga,
pokopi pronađenih i ekshumiranih žrtava partizanskih zločina -
civila, ustaša i domobrana, održavaju se uz vojne počasti". Stoga
je to Ministarstvo upitala temeljem koje pravne osnove i
kojih kriterija je na mjesnom groblju u Vagancu, uz vojne
počasti, izvršen pokop posmrtnih ostataka 55 žrtava ekshumiranih
s područja općina Plitvička Jezera i Rakovica, među kojima su i
ostaci pripadnika ustaške vojske. Odgovor na to, ali i na pitanje
je li bilo drugih ukopa s odavanjem vojnih počasti ubijenima i
stradalima tijekom Drugog svjetskog rata i poraća u 2018. godini,
pravobraniteljica nije dobila.
A odgovor je važna jer, kako upozorava: "Pokop uz vojne
počasti poražene vojske može predstavljati službeno, državno
davanje legitimiteta tvorevini i ideologiji koje su potpuno
oprečne vrijednostima na kojima počiva suvremena Republika
Hrvatska".
Nadalje, pravobraniteljica nije propustila, između ostalog,
upozoriti i na prijeporno ponašanje vlasti i
njezinu nekonzistentnost u jasnoj osudi zločinačkog ustaškog
režima i njegovih simbola navodeći primjer predsjednica
Republike koja je lani izjavila da pozdrav „Za dom spremni“
smatra starim hrvatskim pozdravom, a brojne kritike izazvao je i
njezin govor u Buenos Airesu u ožujku 2018., kada je navela kako
su nakon Drugoga svjetskog rata mnogi Hrvati upravo u Argentini
tražili i našli prostor slobode, u kojemu su mogli svjedočiti
svoje domoljublje i isticati opravdane zahtjeve za slobodom
hrvatskoga naroda i domovine. Samo koji mjesec kasnije, prilikom
zajedničkog posjeta Spomen području Jasenovac s izraelskim
predsjednikom Rivlinom predsjednica je navela da je RH utemeljena
na antifašističkoj borbi i Domovinskom ratu.
Lora Vidović upozorila je i na sve češće
revizionističke stavove u historigrafiji te naglasila stav
Europskog suda za ljudska prava (ESLJP) po kojem se
relativiziranje Holokausta ne može pravdati slobodom govora.
"Zabrinjava i što se promocije revizionističkih djela održavaju i
u prostorima Katoličke crkve, a posebno što se među osobama koje
negiraju ili relativiziraju karakter ustaške države i razmjere
zločina nalaze pojedinci visoko rangirani u crkvenoj hijerarhiji.
Primjerice Stjepan Razum, svećenik i pročelnik odjela
Nadbiskupskog arhiva u Zagrebu, inače i predsjednik Društva za
istraživanje trostrukog logora Jasenovac, još je 2012. tvrdio
kako je jedna strana bila za samostalnu Hrvatsku, za koju su se
borili domobrani i ustaše, uz pomoć Nijemaca, a druga, protiv
Hrvatske, među kojima su bili partizani, četnici, Talijani i
drugi te nijekao masovna ubijanja u ustaškom logoru u
Jasenovcu, a sisački biskup Vlado Košić 2017. izjavio je kako
ustaštvo nije bio fašizam nego organizirano vojno djelovanje u
obrani Hrvatske kao države", navodi
pravobraniteljica.
Izrazila je i nezadovoljstvo radom javne televizije, "čija bi zadaća trebala biti pružanje objektivnih informacija, koja je u svome programu, između ostalog, promovirala negacionističke publikacije Igora Vukića i Romana Leljaka, što je osudila i JUSP Jasenovac. Vukićeva knjiga Radni logor Jasenovac svakodnevno je reklamirana na javnoj televiziji, a s tim se nastavilo i nakon što je Programsko vijeće osudilo stavove koje je u programu HRT-a iznio njezin autor", podsjetila je pučka pravobraniteljica Lora Vidović, čiju iscrpnu analizu u cijelosti možete pročitati na službenim internetskim stranicama pučkoga pravobranitelja.
