Porast zapaljivih ideja i govora mržnje su prijetnje temeljima društva i našoj budućnosti, a dugoročno najjače oružje protiv govora mržnje je edukacija i odgoj mladih, rečeno je u utorak na stručnom skupu "Hrvatska bez mržnje - realnost ili utopija" na Policijskoj akademiji.
Ministar unutarnjih poslova Davor Božinović upozorio je da mržnja nikada ne počinje nasiljem, već riječima. "Posebno me brine utjecaj na mlade jer djeca nisu rođena s mržnjom. Ona se nažalost uči", poručio je. Upozorio je i da, kada govor mržnje dolazi od javnih osoba, političara ili drugih autoriteta, njegovi učinci prelaze na širu zajednicu i dovode do nasilja.
Naveo je da je prema podacima MUP-a u zadnjih pet godina zabilježeno 375 kaznenih djela zločina iz mržnje te 98 kaznenih djela javnog poticanja na nasilje i mržnju. Također, tijekom prošle godine prijavljeno je 85 kaznenih djela iz mržnje prema 88 žrtava dok je u prvih 10 mjeseci ove godine prijavljeno njih 61 prema 67 žrtava. Pri tome su najčešći motivi nacionalno porijeklo, spolna orijentacija, rasna pripadnost i vjeroispovijest.
Božinović je upozorio i na problem eksplozije govora mržnje na internetu "gdje se riječi šire brže nego ikada, a njihovi učinci mogu biti razorni". Naveo je i da su u MUP-u razvili proaktivan i holistički pristup toj problematici te je hrvatska policija, danas prepoznata kao jedna od najboljih u EU po standardima edukacije i postupanjima u slučajevima zločina iz mržnje.
'Mladi najlakše prepoznaju diskriminaciju pripadnika LGBTQ zajednice'
Pohvalivši rad policije i udruga civilnog društva koje se bave zaštitom prava LGBTQ zajednice odvjetnica Vesna Alaburić rekla je da su ljudska prava LGBTQ osoba u našoj zemlji najzaštićenija. Navela je i da studenti i mladi, kada im se u radionicama daju razni primjeri, najlakše prepoznaju diskriminaciju pripadnika LGBTQ zajednice dok će najteže prepoznati diskriminaciju pripadnika srpske nacionalnosti.
I sociolog Renato Matić upozorio je na opasnost govora mržnje u javnom prostoru navevši da je zadaća onih koji djeluju u tom prostoru da paze na to. "Mi još nismo društvo koje je prevladalo 'ideološke zombije' 20. stoljeća. Imate puno ljudi koji i dalje profitiraju na recikliranju te vrste govora", upozorio je.
Kazao je da se korisnom pokazala praksa da osoba koja je osuđena za zločin iz mržnje mora provesti neko vrijeme društveno korisnog rada s osobama koje su bile predmet njegove mržnje. Uz to, dugoročno najjačim oružjem protiv govora mržnje smatra odgoj mladih već od vrtića i početka školovanja.
'Mladi danas smatraju da je hejtanje i agresivno ponašanje odraz snage i moći'
Psihijatar Darko Marčinko upozorio je da mladi danas smatraju kako je 'hejtanje' i agresivno ponašanje odraz snage i moći. "Hejtanje i agresivno ponašanje je odraz nemoći i psihološke impotencije. Ta nemoć onda reaktivno razvija agresiju i mržnju", kazao je. Stoga bitnim smatra educiranje mladih jer nas, upozorio je, čeka epidemija usamljenosti koja je puno češća u mladoj populaciji.
Naveo je i da su glavna dva uzroka porasta usamljenosti mladih - digitalizacija i pretjerano korištenje digitalnih medija te porast urbanizacije. "Za zdrav razvoj i zdrave odnose u radnoj sredini i obitelji je ključna neposredna komunikacija. Online komunikacija je bitna ali ona nema snagu neposredne komunikacije", istaknuo je.
Stručnom skupu, kojem je cilj bio doprinijeti jačanju društvene otpornosti i stvaranje okruženja u kojem će se zločini iz mržnje odlučno suzbijati, nazočili su i glavni ravnatelj policije Nikola Milina, državna tajnica u MUP-u Irena Petrijevčanin te predsjednik saborskog Odbora za ljudska prava i prava nacionalnih manjina i saborski zastupnik Milorad Pupovac.
POGLEDAJTE VIDEO: Vršnjačko nasilje izvan kontrole: Iz grada poručuju da imaju ograničenu nadležnost:
