Puna prikolica sjemena soje, kaže poljoprivrednik Stjepan Filić, dovoljna je za 15 hektara.
"Odustali smo od pšenice prije jedno 5, 6 godina. Cijena nije nikakva, a pšenica ipak iziskuje ulaganje. I nismo se tu nikako našli. Prešli smo na soju. Nije ni to bog zna što, al' možemo svojim sjemenom raditi", kaže nam ovaj poljoprivrednik iz Ilače.
A i zemlja je spremna za novu sjetvu.
"Zemlja je poorana, vlaga zatvorena. Sad samo treba priprema. Sjetva, ja računam, bit će tamo negdje 10., 15. travnja, ako vremenski uvjeti budu dozvolili", kaže Stjepan.
A upravo vremenske uvjete soja dobro podnosi. Zato je tražena na području Vukovarsko-srijemske županije.
"Od ukupnih 120 tisuća hektara koji su pod poticajima, u našoj županiji 30 tisuća hektara je pod pšenicom, a imamo čak 29 pod sojom. Nedvojbeni pokazatelj da je pšenica pala za nekih 5 do 6 tisuća hektara, dok je soja porasla za čak deset tisuća hektara", kaže Andrija Matić, pročelnik Upravnog odjela za poljoprivredu Vukovarsko-srijemske županije.
U toj su ratarskoj kulturi mnogi našli svoj interes. Koristi se u prehrani životinja i ljudi, od nje se radi mlijeko, ulje, brašno te je zamjenska hrana za vegetarijance jer je izvor biljnih proteina.
Poljoprivrednik iz Đurića kaže kako joj je siguran otkup. Prodaje ju u zemlji i inozemstvu.
"Pšenica je politička kultura. Uvijek se neka koplja lome na pšenici. Dok soja... Evo sad ove godine je bila 2,45 za kilogram plus PDV, a bila je i tri, tri i pol kune u nekim godinama", kaže Antun Golubović, poljoprivrednik iz Đurića.
Kad se tome pridoda da se može sijati i nekoliko godina za redom na istoj površini, a i poticaj je veći, nije ni čudo što soja postaje draga slavonskim ratarima. I što potiskuje pšenicu.
