Prvi veleposlanik SAD-a u Republici Hrvatskoj Peter Galbraith posjetio je u utorak Vukovar u povodu 31. obljetnice međunarodnog priznanja Republike Hrvatske i 25 godina od završetka mirne reintegracije, priopćeno je iz Vukovarsko-srijemske županije.
Peter Galbraith je s vukovarsko-srijemskim županom Damirom Dekanićem zapalio svijeću na Memorijalnom groblju žrtava iz Domovinskog rata, a negdašnji američki veleposlanik bio je i u Nacionalnoj memorijalnoj bolnici "Dr. Juraj Njavro", gdje je obišao memorijalni dio.
'Ponosan sam na ono što je učinio SAD'
"Osobno sam ponosan, a ponosan sam i na ono što su učinile Sjedinjene Američke Države u to vrijeme. Ipak, pravi uspjeh treba pripisati ljudima koji su ostali ovdje živjeti, lokalnoj vlasti i državi Hrvatskoj. Unatoč tome, prostora za unaprjeđenje zajedničkog suživota ima još puno“, prenesena je u priopćenju Galbraithova izjava.
Po riječima župana Damira Dekanića, mirna reintegracija hrvatskog Podunavlja veliki je uspjeh za Hrvatsku i za ljude koji su u hrvatskom Podunavlju ostali živjeti te za one koji su se vratili na to područje.
Demografsko pitanje prioritet
"U našoj je županiji prije Domovinskog rata živjelo oko 250.000 stanovnika, a sada ih je nešto više od 140.000. Danas je naš prioritet rješavanje demografskih pitanja i ostanak stanovništva na ovim prostorima“, poručio je u razgovoru s Peterom Galbraithom župan Dekanić.
Posjet Vukovaru, drugi u posljednjih 25 godina, Peter W. Gailbraith završio je obilaskom vodotornja, šetnjom središtem Vukovara te kratkim obilaskom dvorca Eltz.
Aktivno sudjelovao u mirovnim procesima
Galbraith je služio kao prvi veleposlanik SAD-a u Hrvatskoj od 1993. do 1998. te je bio suposrednik Erdutskog sporazuma iz 1995. kojim je okončan Hrvatski Domovinski rat. Na funkciju veleposlanika imenovao ga je tadašnji američki predsjednik Bill Clinton.
Galbraith je aktivno sudjelovao u mirovnim procesima u Hrvatskoj i Bosni te je služio kao de facto predsjedavajući međunarodnog povjerenstva zaduženog za praćenje provedbe Erdutskog sporazuma. Sudjelovao je u pregovorima o Washingtonskom sporazumu kojim je uspostavljena Federacija Bosne i Hercegovine.
Tijekom ratnih godina, bio je odgovoran za humanitarne programe SAD-a u bivšoj Jugoslaviji i za odnose SAD-a s mirovnom misijom UNPROFOR-a sa sjedištem u Zagrebu.
