Pitanje Trgovske gore i radioaktivnog otpada iz nuklearke Krško bila je jedna od uvijek aktualnih i atraktivnih tema. Razni ministri jedne, druge i treće Vlade su dolazili i odlazili, ali za radioaktivni otpad svi su imali isto rješenje: vojni tuneli i podzemni hangari bivše vojarne Čerkezovac kod Dvora na Uni, javlja RTL.
I jedni i drugi i treći su nailazili na žestoki otpor lokalnog stanovništva premda su sva istraživanja i ispitivanja pokazivala da je to najsigurnija lokacija u Hrvatskoj. U međuvremenu radioaktivni otpad iz Krškog, ali i mnogih drugih zdravstvenih i istraživačkih institucija se gomilao i došlo je vrijeme da se konačno primjereno smjesti. Vojska je napustila Čerkezovac, a država je raspisala natječaj za tvrtku koja će staru vojarnu preurediti u skladište reaktivnog otpada.
I bila je to prilika da prvi put u dvadeset godina jedan snimatelj i jedan novinar uđu u prostor o kojem smo mi ostali dotad mogli samo izvještavati ispred žičane ograde. Ivan Oberlik je snimatelj, Goran Latković novinar i ekskluzivno vam donose priču iz budućeg skladišta reaktivnog otpada Čerkezovac kraj Dvora na Uni.
Vojarna je napuštena prošle godine
Do prije pola godine tim se vratima nije smjelo ni približiti, vojnici bi brzo reagirali, ali danas je ekipa RTL-a ušla u vojarnu Čerkezovac koja bi za tri do četiri godine trebala postati skladište radioaktivnog otpada.
To je prva novinarska ekipa koja je dobila priliku ući u bivšu vojarnu Čerkezovac. Vojska ju je napustila potkraj prošle godine, a u vlasništvo Fonda došla je negdje otprilike u ožujku. Da bi se došlo do samih skladišta vozi se u samo brdo, otprilike tri do pet kilometara po makadamskoj cesti.
Na prvim skladištima, iako su prazna, ostale su vojne uspomene. Nikad više čerkezovačke kiše, pisali su vojnici po vratima, odmah uz to netko je odbrojavao dane do izlaska.
Za što će biti namijenjena?
"U ovakvim skladištima, govorimo o identična dva skladišta, će se skladištiti institucionalni i drugi radioaktivni otpad iz Republike Hrvatske. Jedno skladište će bit rekonstruirano i namijenjeno za prihvat i karakterizaciju i dodatno eventualno pospremanje institucionalnog radioaktivnog izvora u kontejnere, spremnike. Drugo skladište će biti isključivo za skladištenje isključivo takvog otpada", rekao je voditelj uspostave Centra za RAO Goran Kukmanović.
Hrvatska još mora uskladištiti svoju polovinu iz nuklearke Krško, a to je oko 3000 kubika srednje i nisko radioaktivnog otpada. Za njega će biti izgrađeno potpuno novo skladište u krugu bivše vojarne. Rok za preuzimanje je od 2023. do 2025. i do tada sve mora biti gotovo.
Donedavno su ta skladišta bila jedna od najstrože čuvanih mjesta jer je u njima hrvatska vojska čuvala municiju, eksploziv i granate. RTL doznaje da su neke granate u sebi sadržavale osiromašeni uranij. Skladišta su sada zapečaćena, a na svakom koraku podsjetnik da se s ceste ne smije nikako skrenuti jer je okolna šuma minski sumnjiva. Cijela vojarna prostire se na 580 tisuća kvadrata.
"Tu će biti otpad kako onaj iz nuklearke tako i insitucionalni i kemijsko-biološki i bilo koji drugi način inertan. Radi se o krutom, čvrstom otpadu pospremljenom u čvrste kontejnere i neće biti skladišten nikakav tekući ili plinoviti otpad", rekao je Kukmanović.
'To ništa nije transparentno'
Drugi dio vojarne je danas prazan. Donedavno je ovdje bilo života, a sada samo zaštitar koji čuva objekt. U samom prostoru vojarne nalazi se nekoliko objekata koje su dakako koristili pripadnici vojske. Tu je nekoliko prostorija koje su se koristile kao predavaonice, a nalaze se tu još i spavaonice kao i ostali popratni sadržaj. Svi objekti koji se neće koristiti za skladište radioaktivnog otpada bit će srušeni.
Vojarna se nalazi na napristupačnom terenu u gustoj šumi Trgovske gore, a današnji su joj stanovnici leptiri, gušteri i pokoja divlja životinja koja prođe kroz rupe u ogradi. A što kažu susjedi? Građani Dvora i okolice imaju isti stav - radioaktivni otpad nije dobrodošao u njihovo susjedstvo.
"To ništa nije transparentno. Javne nabave su takve da kažu da je transparentno, ali to je tako da moramo imati korisnički račun da bismo došli do tih informacija što oni hoće, što oni planiraju i koje su njihove daljnje radnje. Samim tim to znači da je svatko uskraćen za informaciju što se tamo događa", rekla je Anita Kolarec iz Stožera za obranu od radioaktivnog otpada Općine Dvor.
"Tu će ići kamioni s tim teretom, znači mi ćemo ostati i bez puteva. Ovu svoju hranu bojat ćemo se jesti jer to će biti sve ozračeno", rekla je Dobroslava Vujanović iz Dvora. Vojnička smjena u Čerkezovcu je gotova, a počela je neka druga s kojom građani nisu sretni, a odgovorni uvjeravaju da nema nikakve opasnosti.
Direktor Fonda
Gost RTL Direkta bio je direktor Fonda za financiranje razgradnje i zbrinjavanja radioaktivnog otpada i istrošenog nuklearnog goriva Nuklearne elektrane Krško, Hrvoje Prpić.
"Postoji velika razlika između radioaktivnog i nuklearnog otpada. Radioaktivni otpad, ovaj koji se zbrinjava trenutačno u Nuklearnoj elektrani Krško i onaj koji imamo na Ruđeru, po bolnicama, razasut na puno mjesta u Hrvatskoj spada u nisko i srednje radioaktivni otpad. Njega karakteriziraju i brzina doze koje se mogu primiti, aktivnost, a ono što govorimo da je nuklearnog karaktera to je istrošeno nuklearno gorivo. To će biti nuklearni otpad", objasnio je Prpić.
Objasnio je i kada možemo očekivati da na Čerkezovac doista i dođe taj radioaktivni otpad. "Pa ja sam već u nekoliko navrata te stvari pojasnio. Ne sviđa mi se npr. komentar da se ne radi transparetno i da se ne zna kakva je to javna nabava. Mi smo tražili članove lokalne zajednice da budu članovi povjerenstva i da zajedno s nama provode javnu nabavu i da svjedoče procesima koji se događaju. Za taj objekt koji još moramo izgraditi, ovo je samo dio objekta, dobiti građevinsku dozvolu. Da bismo došli do nje morate dobiti prethodno lokacijsku, prije toga morate napraviti studiju utjecaja na okoliš, a da bismo to napravili na takvom jednom lokalitetu morate napraviti istražne radnje, dakle geološka bušenja...
Neće proći 20 godina, to je otprilike tri godine predviđeno u našem hodogradmu do kad to mora biti gotovo, završena će biti sva ispitivanja i studija utjecaja na okoliš koja se provodi zbog nas u Hrvatskoj, ali i prekogranične suradnje", objasnio je.
Osam milijuna kuna godišnje za Općinu
Rekao je i kako nema straha da će se uništiti život. "Ljudima izaziva to razne strahove, iracionalne strahove. Imate neke političare koji to koriste, da ćemo uništiti kestenove šume, da će nestati meda, da će se uništiti pčelarstvo, OPG-ovi. Međutim, ono što je svugdje u svijetu poznato da nema nikakvih štetnih utjecaja ovakvih vrsta i nema razloga da ljudi strepe da će se uništiti život. Imate poruke s druge strane granice, 250.000 ljudi ostaje bez pitke vode. Ja bih volio da mi se objasni kako će ostati bez vode, ali taj odgovor ne možemo dobiti", kazao je.
Kazao je i je li to bila jedina lokacija za takvo skladište. "Postoje određene predispozicije koje bi neki lokalitet trebao zadovoljavati. Još od kasnih 70-ih godina, kada se i bivšoj Jugoslaviji počeo raditi plan nuklearne elektrane, počele su se gledati te lokacije koje imaju svoje uključive i isključive kriterije i dolazilo se do onih koje odgovaraju. Oni sve podjednako po svojim karakteristikama zadovoljavaju i ova isto u potpunosti zadovoljava, naravno da je između ostalog bio i presudan da je neperspektivan objekt za vojsku. Najčešće u svijetu se koriste napušteni vojni objekti, napušteni rudnici, oni su uvijek dislocirani, izvan prometnica i to su pogodna mjesta. Jedino što je važno jest osigurati da nema neovlaštenog pristupa da bi bilo tko došao u posjed takvog radioaktivnog materijala", rekao je Prpić.
Odgovorio je i na pitanje koliku će kompenzaciju dobiti lokalna zajednica jer je na njihovu teritoriju. "Ja to ne volim zvati kompenzacijom jer to neki vrlo često tretiraju da je to naknada za štetu. To je poticaj za gospodarski razvoj. Svugdje u svijetu takav lokalitet na kojem se tako nešto gradi dobiva poticaje, to je osam milijuna kuna godišnje. Većina centara u Europi je otprilike milijun do milijun i pol tisuća eura. Isto tako, to je jedan općinski budžet, puta dva možemo reći. To je novac kroz 45 godina, dakle otprilike 350 milijuna kuna na raspolaganju za poticaje", zaključio je.
