Prikupljanje potpisa za raspisivanje referenduma da se u hrvatski Ustav unese definicija da je brak životna zajednica muškarca i žene, a koje provodi udruga U ime obitelji, ulazi u završnicu.
Nakon nedjelje 26. svibnja bit će poznato je li udruga uspjela prikupiti potreban broj potpisa koliko im treba za zahtjev za raspisivanjem referenduma, s pitanjem 'Jeste li za to da se u Ustav RH unese odredba po kojoj je brak životna zajednica žene i muškarca?'
U udruzi, čiju akciju podržavaju vjerske zajednice i Katolička crkva, navode da žele osigurati "da Ustav i zakoni Republike Hrvatske definiraju brak jedino kao životnu zajednicu žene i muškarca" te zajamčiti "zakonsku zaštitu djece, braka i obitelji te spriječiti izjednačavanje istospolne zajednice i braka", kao i "zaštititi djecu od usvajanja od strane istospolnih parova".
'Sadržaj te inicijative je za mene nezamisliv'
Dok se u udruzi javno hvale poznatim imenima koja su podržala njihovu inicijativu, oni koji misle drugačije većinom šute o ovoj akciji građana. Dojam je - šute jer ne žele pridavati pozornost akciji koja zadire u ljudska prava. No, dio njih ipak se odlučio progovoriti o tome kao o očitom i jasnom kršenju ljudskih prava.
"Slabo sam upućen i nisam pratio previše što se događa, ali ja apsolutno podržavam istospolne brakove i želim im svaku sreću", kaže nam producent Boris T. Matić.
"U ime ljubavi ubijaju ljubav, to je apsurd. Ti ljudi očito misle da su u nekoj misiji, poštujem svačija uvjerenja, ali mislim da su oni u zabludi. Sadržaj te inicijative je za mene nezamisliv, ne znam gdje na planetu to može proći", kaže glazbenik Saša Antić iz TBF-a.
"Moj stav je da je pitanje protuustavno jer se njime uskraćuju prava jednoj skupini ljudi, te se nadam da će Ustavni sud dati svoje mišljenje o tome. Ja sam za to da svi ljudi pred zakonom budu jednaki", kaže Igor Miošić, profesor u Gimnaziji Dubrovnik i jedan od predvodnika inicijative Srđ je naš.
"Mislim da je ta inicijativa loš paravan činjenice da Katolička crkva skuplja te potpise, ali ne želi da to ispadne tako. Smiješno je 2013. godine pričati o tome. Prikupljanje potpisa vodi militantna klerikalna desnica i zavedeni mladi ljudi koji nemaju pojma o duhovnom i intelektualnom razvoju Europe u posljednjih 50 godina", oštriji je Dragan Markovina, povjesničar i znanstvenik, ujedno i nositelj Neovisne gradske liste Drugo lice Splita.
Ustavna zaštita braka bi predstavljala diskriminaciju
Za pravni komentar cijele ove akcije upitali smo i pravobraniteljicu za ravnopravnost spolova Višnju Ljubičić.
"Sama inicijativa prikupljanja potpisa za održavanje ustavnog referenduma o tome da se Ustavom RH brak definira kao zajednica žene i muškarca je zakonita akcija, budući da takvu mogućnost participiranja građanki i građana u procesu uređivanja društvenih odnosa unutar zajednice predviđa i Ustav RH, kao i Zakon o referendumu donesen temeljem Ustava. Stoga se ne radi o aktivnosti koja bi bila protivna Ustavu", kaže pravobraniteljica za ravnopravnost spolova.
Objašnjava da sukladno čl. 14. Ustava RH svatko u Republici Hrvatskoj ima jednaka prava te su svi pred zakonom jednaki, a sukladno Zakonu o ravnopravnosti spolova, nitko ne smije biti stavljen u nepovoljniji položaj radi svoje spolne orijentacije ili bračnog (obiteljskog) statusa.
"Mogu reći i da se ustavno i zakonsko uređenje svih demokratskih država zasniva na istom ili sličnom principu. Ustav RH u čl. 62. posebno određuje da je obitelj 'pod osobitom zaštitom države', te da se 'brak i pravni odnosi u braku, izvanbračnoj zajednici i obitelji' uređuju zakonom. Zadaća Ustava nije da posebno štiti pojedine pravne institute, nego da iste propiše zaštićenim dobrima i utvrdi temeljna načela kojima se isti uređuju. Zatim se pojedini pravni instituti uređuju posebnim zakonima do detalja.
Zakon koji uređuje brak i pravne odnose u braku, izvanbračnoj zajednici i obitelji je Obiteljski zakon. Obiteljskom zakonu izvorište je u Ustavu RH i donijet je upravo temeljem čl. 62. Ustava. Napominjem ovo stoga jer postoje neposredna saznanja o tome da se potpisi za predmetni referendum skupljaju tako da se građanke i građani pozivaju dati svoj potpis protiv istospolnih brakova.
Samo još u Bjelorusiji i Mađarskoj
Ako bi ugovor građanskog prava, što u svojoj naravi brak jest, kao pravni institut bio posebno zaštićen kao ustavna kategorija, to bi svakako predstavljalo diskriminaciju svih drugih oblika obiteljskih zajednica u kojima ljudi trenutačno žive. Ne smijemo zaboraviti da u Republici Hrvatskoj u ovom trenutku de facto egzistiraju različiti oblici životnih zajednica, te da iste ne možemo ne smatrati obiteljima, radilo se o izvanbračnim, jednoroditeljskim ili istospolnim zajednicama s ili bez vlastite ili usvojene djece. Napominjem da su rijetke one države koje upravo brak kao zajednicu žene i muškarca izrijekom štite Ustavom. Takva je situacija recimo u Bjelorusiji i Mađarskoj.
Republika Hrvatska je ovo pitanje jednakosti između različitih oblika obiteljskih zajednica regulirala kroz antidiskriminacijska jamstva Zakona o ravnopravnosti spolova, koja su manifestacija načela društvene jednakosti svih svojih građanki i građana. Ako ista jamstva ne budu poštovana, postoji mogućnost da bi se našla u sukobu s obvezama koje za nju proizlaze iz međunarodnih pravnih akata Europske unije, čija punopravna članica postaje za manje od dva mjeseca", kaže Ljubičić.
