Skup je organizirala Antifašistička liga kojoj su se pridružile Koordinacija Židovskih općina u Hrvatskoj, Srpsko narodno vijeće, Romsko nacionalno vijeće te Savez antifašističkih boraca Hrvatske, čiji su predstavnici rekli kako žele upozorili na 'izjave, činjenja i nečinjenja sadašnjeg političkog vrha čiji postupci imaju za posljedicu sve otvoreniju promociju ustaštva kao malo radikalnijeg hrvatskog domoljublja'.
Predsjednik Antifašističke lige Zoran Pusić izjavio je da žrtve jasenovačkog i ostalih logora nisu žrtve prirodne nepogode ni osvete nego politike u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj (NDH) ustvrdivši kako njezini apologeti sjede u današnoj Vladi RH. Pusić je optužio aktualnu politiku da umanjuje zločine NDH, za nereagiranje na pokušaje revizije povijesti te pozvao na obnovu antifašističkih vrijednosti. Također je kazao kako poziva na suprotstavljanje relativiziranju zločinačkih ideja koje su dovele do stradanja u jasenovačkom i drugim logorima, dodavši da su nedolaskom na današnju službenu komemoraciju državnog vrha u Jasenovac i svojim skupom željeli upozoriti na opasne pojave u hrvatskom društvu.
Povjesničarka Nataša Mataušić podsjetila je na proboj logoraša iz jasenovačkog logora, pri čemu je od ukupno njih 600 proboj preživjelo samo njih 106, a svi ostali, kazala je, našli su smrt na putu od logorske zgrade do ulaznih vrata, jer su gladni i iscrpljeni od teškog rada bili lak plijen ustaških strojnica. Oko 470 starih i nemoćnih logoraša nije sudjelovalo u proboju, ali ga ni oni nisu preživjeli. Istoga dana započeo je proboj zatočenika iz kožare koja se nalazila u samom mjestu Jasenovac u kojem je od 167 preživjelo samo njih jedanaest. U noći s 21., na 22. travnja 1945. od 1240 zatočenika jasenovačkog logora u zadnjem danu njegova postojana ubijeno je njih 1122, kazala je Mataušić.
Galerija
Glumica Urša Raukar rekla je kako logor Jasenovac nikada ne smije biti zaboravljen i ne smije se nikada ponoviti. Ustvrdila je kako je današnja vlast, posebice označivši vodstvo Vlade, Sabora i predsjednicu Republike, odgovorna za 'bolne podjele u društvu' i 'pokušaje negiranja zločina ustaškog režima', i, kako je rekla, podupiranje ekstremističkih ideologija u liku i djelu ministra kulture Zlatka Hasanbegovića.
Jasenovac kao mjesto pijeteta trebao bi nas ujediniti da se takvo zlo, strašan i neoprostiv zločin više nikada ne smije ponoviti. Ne dajmo im da nas zavedu i da nama manipuliraju političari, jer su to radili u komunizmu, a rade i danas, i ništa im ne znače žrtve ni jedne ni druge, a najmanje Jasenovac, izjavila je Raukar. Dodala je da se treba ujediniti u traženje znanstvenog istraživanja koje će jednom za svagda onemogućiti bilo kojoj politici da manipulira strahotama i zločinima u povijesti kao što je to bio Jasenovac.
Povjesničar Hrvoje Klasić kazao je kako su u svakom društvu postojali ljudi spremni na zločin i zlo, ali im se ne smije dopustiti da oni postanu mainstream i da štete drugima.
Potomak žrtve Holokausta Daniel Ivin ustvrdio je kako s ovom vlašći nema budućnosti, ali da su pokašaji otimanja prošlosti - zločin. Otimaju nam naše najslavnije dane borbe protiv fašizma i staljinizma, rekao je Ivin.
Mile Nikolić ispred Romskog nacionalnog vijeća pročitao je svjedočanstva o stradanju Roma u Jasenovcu.
Na skupu su se mogli vidjeti i transparenti "Fašistodi na vlasti - vrijeme je za otpor", "Oni fašistički zbore - njihove oči sve govore", "Hoćemo antifašističku vladu" i druge.
U glazbenom dijelu programa Anastasija Kaptelova izvela je himnu Roma "Đelem, Đelem" te "Imagine" Johna Lennona, a glumac i građanski aktivist Vilim Matula pročitao je dijelove iz antiratne poeme "Jama", Ivana Gorana Kovačića.
Antifašistička liga sudjelovala je na komemoraciji jasenovačkih žrtava, u organizaciji Koordinacije židovskih općina, 15. travnja u Jasenovcu, a najavila je da će se pridružit nedjeljnoj komemoraciji u organizaciji Saveza antifašističkih boraca i Srpskog narodnog vijeća.
U Jasenovcu je danas održana službena državna komemoracija u kojoj su, uz ostale, sudjelovali predsjednik Hrvatskog sabora akademik Željko Reiner, predsjednik Vlade Tihomir Orešković i oba potpredsjednika Tomislav Karamarko i Božo Petrov te izaslanik predsjednice Republike, Branko Lustig, a kod "Kamenog cvijeta" vijence su položili predstavnici preživjelih logoraša te državna i stranačka izaslanstva, kao i predstavnici manjina.
