Gotovo tona kokaina i heroina zaplijenjena tijekom prošle godine u luci Ploče od strane policije. Droga u Hrvatsku stiže iz Južne Amerike i Azije, a onda se distribuira na ostala europska tržišta, uključujući i hrvatsko. Prilog o tome napravio je RTL.
Samo u studenom su ronioci izvukli čak 62 kilograma kokaina koji se nalazio na uplatama koje su magnetima bile pričvršćene za oplatu jednog broda koji je iz Južne Amerike stigao u Ploče.
"Na dubini od 16 metara uspjeli su skinuti ovaj metalni spremnik koji je namijenjen za više krijumčarenja", rekao je Dražen Rastović, voditelj Službe kriminaliteta droga PNUSKOK-a.
Najveća zapljena heroina u povijesti
Samo mjesec dana ranije u istoj luci dogodila se najveća zapljena heroina u hrvatskoj povijesti. Riječ je bilo o brodu koji je iz Južne Amerika u Hrvatsku došao preko Turske.
"Pregledom 80 odljevaka, u 40 njih je otkrivena šupljina ispunjena heroinom. Ukupno je riječ o 220 kilograma heroina ", rekao je tada Pero Perić, voditelj Jedinice za mobilne službe Carine Dubrovnik. "Tih 220 kilograma znači da je spašeno oko 110 ljudskih života", rekao je Rastović. U samo te dvije akcije zaplijenjena je roga tržišne vrijednosti 17 milijuna eura, a plijen čuvaju naoružani policajci čak i na konferencijama za medije.
Kokain vrijedan pola milijarde kuna
U posljednjih desetak godina bilo je gotovo 9,5 tisuća zapljena u Duborvačko-neretvanskoj županiji. "Luka u Pločama je krijumčarima praktična jer ako uđe brod u Jadran to im je najbliža luka za istovar", objašnjava magistar kriminalistike Dubravko Klarić za RTL.
Tako je u travnju prošle godine zaplijenjeno gotov 600 kilograma kokaina koji je pronađen u podu kontejnera s bananama, a riječ o pošiljci koja je stigla iz Ekvadora. Policija je tada rekla kako taj kokain nije bio namijenjen hrvatskom tržištu, nego susjednim zemljama.
Teret je ostao u luci još tjednima jer se policija nadala da će naručitelj doći po njega, no nitko se nije pojavio i preuzeo robu vrijednu 500 milijuna kuna. "Isto tako i oni prate cijelu pošiljku i znaju da je bolje pustiti to nego se iskompromitirati i pasti", objašnjava Klarić.
Balkanski kartel
Tako niti u jednoj od tri velike akcije policija nije uhitila nikoga. No u listopadu prošle godine je u Zračnoj luci Zagreb uhićena 28- godišnja Brazilka koja je u sebi imala kilogram kokaina raspoređenog u 76 kapsula koje je progutala. Ona je bila kurir, odnosno mula.
U 2021. u istoj su zračnoj luci uhvaćene još dvije mule iz Brazila. Jedan je muškarac pokušao drogu prokrijumčariti u kremama za tuširanje i bombonima, dok je jedna ženska osoba koja je teret ušila u grudnjak.
"Više mula prođe nego ih se ulovi. U tim državama nije teško naći onoga koji će za 2 ili 3 tisuće dolara nešto prokrijumčariti u tijelu", kaže Klarić.
Većinu droge koja preko Hrvatske ulazi na europsko tržište krijumčari tzv. balkanski kartel, koji prema procjenama stručnjaka kontrolira više od 60 posto "robe" koja ulazi u Europu. Smatra se da policija dobro radi svoj posao ako zaplijeni 20-30 posto droge, što znači da 70 posto onog što krene na put dođe do konačnog odredišta.
Metode hrvatske policije
Pomoćnik ravnatelja HZJZ-a za suzbijanje zlouporabe droga, Željko Petković, kaže za RTL kako je ponuda enormna, a posebice se to odnosi na kokain. "Tako da u sve luke na neki način hit luke. Samo za usporedbu, 2020. godine u samo dvije europske luke Antwerpen i Rotterdam je bilo preko 100 tona kokaina zaplijenjeno", kaže Petković.
Objašnjava kako je hrvatska samo tranzitna zemlja za prijevoz droge i da većina supstanci prođe kroz Hrvatsku kako bi došla do većih tržišta zapadne Europe. Dodaje kako hrvatska policija već desetljećima koristi metodu kontrolirane isporuke. "Droga je izvađena, sanduci su pušteni, moguće je da će se doći i do krajnjeg počinitelja", rekao je Petković.
Petković kaže kako nitko ne može dati odgovor na pitanje koliko je jak balkanski kartel. "Ono što je bitno i što ga na neki način karakterizira je to da su to zločinačka udruženja koja jednostavno rade od proizvođača, imaju direktnu liniju u Južnoj Americi. Imaju i cijeli distributivni lanac koji vodi do krajnjeg korisnika", objašnjava.
Raste potražnja za kokainom
"U tijeku je rasprava da se stvori jedna europska agencija za droge. Prije tri godine tomu nije bilo ni u petama", naglašava stručnjak za droge.
U Hrvatskoj se najviše konzumira kanabis. Oko 70 posto svih zapljena je upravo kanabis, potvrđuje Petković. Svaki četvrti Hrvat je probao kanabis dok su prevalencije drugih droga puno manje.
Petković tvrdi da u Hrvatskoj potrošnja kokaina zasigurno raste. "Devet od deset Hrvata nije probalo kokain, ali potrošnja i potražnja raste".
Oko 70 kriminalnih udruženja se bavi drogom, tu je jednostavno najveći novac. Postoje ljudi koji su spremni prihvatiti rizik je se radi o velikoj količini novca. Jedna kila kokaina na europskom tržištu je 80 tisuća eura i tako puta dva ili tri i to je ogromna svota koju netko može prevesti u svom želucu. No, rizik je ogroman i prevelik", objašnjava Petković.
