Za vrijeme pregovora sa sindikatima u obrazovanju, iz Vlade su stalno ponavljali kako je za njihova mandata rasla osnovica zaposlenima u javnom sektoru, ali i kako su poreznim rasterećenjima povećane plaće i onim u privatnom sektoru. Premijer u tom smislu pritom nije isticao snižavanje PDV-a na prehrambene proizvode, iako je snižavanje stope s 25 na 13 posto trebalo poboljšati standard građana. No, je li to zaista tako?
Kupnja ili najam stana snizili standard
Teza da je s većim plaćama život u Hrvatskoj bolji odmah pada u vodu pri pogledu na cijene nekretnina ili njihova najma. Naime, prosječna je plaća od listopada 2016., kada je ova garnitura HDZ-a došla na vlast, do listopada ove godine narasla s 5642 na 6418 kuna ili za 776 kuna, odnosno 13,75 posto. U istom je razdoblju, prema podacima Državnog zavoda za statistiku, cijena kvadratnog metra stana poskupjela za više od 2000 kuna. U prijevodu, osoba s prosječnom plaćom mogla si je priuštiti 54,57 posto cijene jednog kvadrata stana prije dvije godine, dok danas s prosječnom plaćom može "pokriti" samo 51,86 posto, piše Novi list.
Za stan od 50 kvadrata, građani su 2016. trebali izdvojiti 91,6 prosječnih plaća, dok danas za stan iste kvadrature moraju izdvojiti gotovo 97 plaća. Ništa bolje nije ni onima koji su odlučili unajmiti stan, jer su, prema podacima DZS-a, u protekle tri godine najamnine porasle za 6,6 posto. No, tu je riječ samo o najmu koji se prijavljuje i na kojeg se plaća porez. U stvarnosti, najam je, pogotovo na obali i u metropoli, narastao i za 100 eura, čak i za manje stanove, što rast prosječne plaće u protekle tri godine ne može pratiti.
I jedni i drugi su od 2016. suočeni i s porastom ostalih troškova stanovanja, pri čemu prednjače komunalne usluge s rastom od 7,7 posto. Jedina "olakotna okolnost" je pojeftinjenje struje i plina za jedan do dva posto i to zbog odluke o snižavanju PDV-a na njihovu isporuku, ali i zbog administrativnog uređenja cijena. Oni koji se sami brinu za grijanje svog doma moraju sada izdvojiti i do 10 posto više za tekuća goriva nego prije tri godina, a i drva za ogrjev su u međuvremenu poskupjela oko šest posto.
Hrana poskupjela unatoč snižavanju PDV-a
U protekle tri godine u prosjeku je poskupjela i odjeća (10,2 posto), duhan (12,4 posto) te hrana (tri posto). Ovakvo prosječno poskupljenje hrane određeno kroz poskupljenje ulja i masti, kruha i žitarica, ali i različito kretanje cijena ostale hrane na koju je u međuvremenu snižen PDV. Tako je, paradoksalno, cijena ribe i morski plodova u protekle tri godine narasla za pet posto, iako se država odrekla gotovo polovice PDV-a. Pojeftinilo je jedino voće i povrće za četiri, odnosno dva posto.
Paradoksalno, kao i u priči s cijenama ribe, i gorivo je "otišlo gore", iako si građani s prosječnom plaćom mogu priuštiti 15 litara više nego prije tri godine.
Ovi podaci pokazuju kako bi građani koji su tijekom protekle tri godine imali prosječnu plaću mogli sebi lakše priuštiti hranu, ali ne i stanovanje te druge troškove života, čiji je rast cijena pojeo rast plaće od 776 kuna u tom razdoblju. Još je lošija situacija s onima koji primaju medijan plaće, odnosno iznos koji određuje točnu polovicu građana koja prima više ili manje od tog broja.
Tako je krajem 2016., medijan plaća bio 5000, a sada je 5539 kuna. Prije tri godine, građani s tom plaćom mogli su pokriti 48,36 posto prosječne cijene kvadrata stana, a sada mogu samo 44,75 posto. Slična je situacija i s kupnjom goriva, jer je sada s medijan plaćom moguće kupiti dvije litre više negoli prije tri godine.
