Odgovor na pitanje kako se tim imetkom raspolagalo od tada do danas, pokušala je dati studija 'Kome propadaju bivše vojne nekretnine?' autora Krune Kardova, sociologa s Filozofskog fakulteta u Zagrebu, i vojnog analitičara Igora Tabaka.
Sam naziv studije sugerira kako ovo društvo nije osvijestilo što je njegov interes kad su u pitanju bivše vojarne, karaule, gospodarske zgrade i ostale vojne nekretnine, piše Slobodna Dalmacija.
Bez javne rasprave
U takvoj situaciji, kako naglašavaju autori, središnja je vlast, isprva kroz MORH, a kasnije kroz odluke Vlade i u današnje vrijeme, kroz politiku Državnog ureda za upravljanje državnom imovinom (DUUDI), samostalno upravljala raspodjelom bivše vojne imovine, često zanemarujući interes lokalne samouprave.
''U niti jednom ovdje analiziranom slučaju procesa prenamjene vojnih nekretnina nisu bile organizirane javne rasprave niti se osmišljavanje budućih namjena i planiranje odvijalo participativnim procesima. Proces prenamjene se odvijao kao zatvoreni proces unutar državnih tijela koje donose odluke o prijenosu upravljanja ili vlasništva'', navodi Kruno Kardov, koji se posebno osvrnuo na postupanje države i lokalne samouprave s bivšim vojnim objektima na otoku Visu, a unutar 'viškog primjera' ponajviše s bivšom vojarnom Samogor.
Tu je Kardov, donekle suprotno generalnoj ocjeni o upravljanju bivšom vojnom imovinom, utvrdio kako prelazak Samogora pod okrilje grada Visa nije potvrdio opravdanost često korištene teze da je bivše vojne nekretnine dovoljno darovati lokalnoj samoupravi kako bi se one uspješno prenamijenile.
Naime, iako je Samogor još 2002. postao gradsko vlasništvo, do danas nije cjelovito riješeno što se želi napraviti od tog prostora veličine 12 hektara, već se on rascjepkao i u novoj je upotrebi tek u manjim dijelovima. Što, prema mišljenjima koje citira Kardov, nije dobro rješenje.
MORH preuzeo 976 nekretnina
Studija Kardova i Tabaka utvrdila je, među ostalim, da je MORH preuzeo ukupno 976 nekretnina koje je koristila JNA. Od toga je 358 prenio institucijama zaduženima za upravljanje državnom imovinom kao što su, ranije, Hrvatski fond za privatizaciju, odnosno DUUDI u današnje vrijeme. Osim vojarni i zgrada za vojnu logistiku, iz MORH-a su izdvajani i hoteli i vojna odmarališta.
Uočljivo je da se 'razduživanje' MORH-a pojačalo tek nakon smjene vlasti u zemlji 2000. Do tada je MORH predao tek stotinjak nekretnina.
Od 618 nekretnina kojima Ministarstvo obrane trenutno raspolaže, samo 226 objekata proglašeno je neophodnim za vojne potrebe. Ostalo će biti predano DUUDI-ju. http://www.slobodnadalmacija.hr/Hrvatska/tabid/66/articleType/ArticleView/articleId/265290/Default.aspx
