I u Hrvatskoj svjedočimo klimatskim promjenama, ne još toliko dramatičnima kao drugdje, ali sve vidljivijima. Manje je meda, manje krušaka, najezda je komaraca i stjenica, sve su češće ekstremne suše, kiše i požari...
"Vrijeme se brže mijenja nego što su svi klimatolozi uopće pretpostavljali i ekstremi se događaju non stop", kazao je za RTL Danas klimatolog Branko Grisogono.
18.05.2017., Zagreb - Prof. dr. sc. Branko Grisogono, jedan od vodecih hrvatskih klimatologa. Photo: Davor Puklavec/PIXSELL
Europa zasad trpi najmanje katastrofa
Azija, Pacifik i Afrika najviše trpe zbog klimatskih promjena, a Europa zasad najmanje, barem prema prošlogodišnjim podacima. Godišnja doba sada se dijele na hladna i topla, a sve ekstremniji vremenski uvjeti postali su glavnim razlogom zbog kojeg milijuni ljudi napuštaju svoje domove. Primjerice, u prvoj polovici ove godine od ratova u svojim zemljama pobjeglo je četiri milijuna ljudi, a zbog ekstremnih vremenskih uvjeta raselilo se gotovo dvostruko više - sedam milijuna. Procjenjuje se da će do kraja ove godine broj klimatskih izbjeglica narasti na 22 milijuna.
Razlike u naseljenosti područja, ali i ekonomiji sve su veće. Zadnjih tjedana izvještavalo se o posljedicama koje najviše osjećaju poljoprivrednici.
"Vidi se da dolaze drugačije biljke, a ove naše i biljke i kukci se sele ka sjeveru i u veće visine. Vinogradari kažu da imaju mini poplave i mini suše gotovo stalno. Kiša ne pada kada treba. Kada treba, onda previše padne. I onda je predugo razdoblje suše. Znači trajanje i intenziteti se bitno mijenjaju nego ono na što smo navikli", naglasio je klimatolog Grisogono.
Hrvatska još nema klimatološki plan
Stoga su neke zemlje već napravile projekciju onoga što će ubuduće saditi i koje će životinje uzgajati u skladu s klimatskim promjenama. Međutim, Hrvatska još nema plan, piše RTL. Dugoročna procjena klimatologa Grisogona nije nimalo obećavajuća.
"Gorski kotar će imati vjerojatno 50 posto manje snijega zimi nego što ima sada, i to za svega 10-20 godina. Drugačije vrste riba će ovdje biti. Mi ćemo imati sve manje i manje tekuće protočne vode. Hrvatska je bogata vodom, ali ona isto i ponire. Imat ćemo problema s Neretvom, rijekom Mirnom. Na puno mjesta će se događati prebrze promjene", ističe Grisogono.
