Njegov komentar jučerašnje tragedije prenosimo u cijelosti:
"Autonomous Emergency Braking (AEB), sustav autonomnog hitnog kočenja, koji uključuje Forward Collision Warning (FCW), sustav upozorenja na frontalni sudar, učinkovito je rješenje autoindustrije, koje praktički uklanja rizike težeg stradavanja u prometnim situacijama kakva je prethodila tragičnoj nesreći, jučer oko 17.20 na bjelovarskoj obilaznici.
Uzroci nezapamćene tragedije, izvjesno, su prevelika brzina starih vozila te gubitak kontrole upravljanja najmanje jednog, uslijed kratkotrajnog gubitka uvida u prometnu situaciju, odnosno pozornosti. Istraga će pokazati suštinu drugog uzroka, a stupanj deformiranosti i oštećenja vozila te ekstremno teške posljedice prvi čine neupitnim.
U drugom se slučaju, logički, radilo o aktivnom ili pasivnom korištenju mobilnog telefonskog uređaja (pokazat će to elektronička forenzika) i/ili gubitku pozornosti zbog sna, medicinskog problema, odnosno konzumiranja za vožnju nedopuštenih tekućina/supstancija.
Sustav AEB
Posljedice ukazuju i na mogućnost da jedna ili više osoba nije bila propisno vezana sigurnosnim pojasom, što, uz izvjesno prekoračenje brzine, odgovornosti ne amnestira ni prometnu policiju, zbog manjkavog nadzora u situaciji gdje su vozači često u brzinskom prekršaju.
Uz sve navedeno, da je barem jedno od vozila bilo opremljeno sustavom AEB, tragedija bi se izbjegla. Da su oba bila s tim važnim sustavom aktivne sigurnosti, izvjesno, nesreća se ne bi ni dogodila. A ako bi se dogodila, vozači i putnici prošli bi bez ozljeda ili s lakšim ozljedama.
Pretpostavimo da se svako vozilo kretalo brzinom od 100 km/h i bilo opremljeno sustavom AEB. Takva u pravilu imaju pet zvjezdica za sigurnost, najmanje osam zračnih jastuka i mogu se zaustaviti u najviše 38 metara (u dobrim uvjetima kakvi su jučer bili na Podravskoj magistrali).
Na međusobnoj udaljenosti od 111 metara, što je udaljenost koju bi tom brzinom, svako vozilo po pola, prešlo u 'sigurnosne dvije sekunde', sustav FCW, temeljem prethodno radarski izmjerene brzine približavanja vozila i putanja, dao nalog sustavu AEB za hitno kočenje uz aktiviranje zvučnog, svjetlosnog i vibracijskog alarma.
Nakon 0,3 sekunde aktiviralo bi je kočenje 50-postotnim intenzitetom (da vozač sam reagira trebalo bi 0,6 s, zbog dodatnog reakcijskog vremena od 0,3 s). Ako u sljedećih 0,7 sekundi niti jedan vozač sam ne bi nagazio kočnicu (tada bi sustav Brake Assist, BAS, po paničnoj reakciji/gradijentu porasta sile na papučici, neovisno o njenom iznosu, odmah uspostavio kočenje 100-postotnim intenzitetom), sustav AEB bi samostalno aktivirao kočenje maksimalnom snagom. I svi bi bili živi, vjerojatno neozlijeđeni. Što ne bi odradili navedeni aktivni sustavi sigurnosti, odradili bi pasivni: sigurnosni kavez, samozatezajući pojasevi, zračni jastuci...
'Jedan od najvećih PDV-a na svijetu za sigurna vozila'
Stop, stop..., zaustavite kadar, upalite svjetla..., uskliknuo bi netko kad bismo pustili takvu simulaciju, za hrvatsku političku zbilju čistu fikciju. Na pozornicu bi stupio ministar Marić te, kao da govori pametno, počeo tumačiti kako za navedena nova sigurna vozila treba platiti jedan od najvećih PDV-a na svijetu, plus PPMV, plus godišnji porez koji se, eto, sada može platiti prilikom registracije, plus takse, plus ... 'I boga i vraga'! - Dakle, građani, zaključio bi ministar, kupite staru 'kramu', na koju su znatno manja davanja, pazite, ne samo apsolutno, nego i razmjerno! I potom u takvim oldtajmerima poginete ili ubijte druge.
Ako vam se auti koji su sudjelovali u strašnoj nesreći čine da su prije sudara bili u dobrom stanju, niste u krivu. Riječ je o uglednim njemačkim vozilima, boljim od većine na hrvatskim cestama, premda izvjesno, starijim od prosjeka. Ali, nemojte se zavarati. S jedne je strane bio Volkswagen Golf IV, u karavanskoj verziji Variant, uvedenoj u ožujku 1999. No osnovna je startala u srpnju 1997., a razvojni ciklus počeo potkraj 1992. Nasuprotno našao se Mercedes-Benz C-klase, serije W203, u također karavanskoj inačici T-model, koja se počela proizvoditi u siječnju 2001. No bazni je model s montažne trake sišao u lipnju 2000., a razvoj je pokrenut u kolovozu 1994. Daleko su, daleko, od novih, suvremenih modela, i bez najvažnijih sustava aktivne i pasivne sigurnosti.
'Apsurdan zakon kao da je iz 19. stoljeća'
Kao u većini tragičnih nesreća, ovdje je riječ o lancu uzroka, izravnih i neizravnih. Po stoti put treba naglasiti kako je nelogično da se člankom 54. Zakona o sigurnosti prometa na cestama ne kažnjava prekoračenje od 10 km/h najveće dopuštene brzine izvan naselja, koja iznosi 90 km/h. Pa čemu onda ograničenje?! Apsurdnost situacije, koja se jučer tragično odvila na Podravskoj magistrali, jednoj od najopasnijih hrvatskih cesta, je u toleranciji mjerenja brzine, kao da smo u 19. stoljeću. Deset posto se prašta, i to odozgo na dolje, odnosno 10 km/h, za brzine do 100 km/h!
Dakle, slobodno se može voziti da brzinomjer pokazuje 115 km/h, a to je na zavojitoj dvosmjernoj cesti već jurnjava. Realno je 111 km/h, minus deset posto iznosi 99,9 km/h, dakle u području koje se tolerira! A zašto na tom mjestu ne postoje radarske kamere i gdje je bila prometna policija?!
To otvara bizarnu, nezamislivo neodgovornu situaciju. Postupak nabave vozila za prometnu policiju pretvorio se u opasnu neorganiziranost i 'cjepidlačenje', zbog kojeg su iz same policije višekratno izražavali bojazan da dolazak novih 368 vozila za operativan rad neće biti na vrijeme te da će aktivna vozila morati vratiti lizing kućama prije nego stignu nova!
Svi upućeni u zbivanja 'na terenu' znaju da su zbog toga naše prometnice već tjednima 'eldorado za prekršitelje', jer je prometna policija 'u vakuumu' bez vozila za operativan rad! I u tome treba tražiti razlog manjkavog nadzora Podravske magistrale i bjelovarske sjeverne obilaznice, koji je kumovao tragičnoj nesreći, jer na prometnici bez fiksnih mjerača neodgovorni vozači mogu bezbrižno juriti. To potvrđuje kaos u resornim ministarstvima.
Ova nezapamćena tragedija ukazuje na nužnost hitnog djelovanja, uz sljedeće mjere:
1. Ukinuti trošarinu na nove automobile koji imaju pet zvjezdica za sigurnost po EuroNCAP testu i sustav autonomnog hitnog kočenja (AEB). 2. Propisati obvezu isključenosti mobilnog telefona vozača tijekom vožnje, ako nije u sustavu 'hands free' i uvesti intenzivnije kontrole. 3. Sustavno početi kontrolirati pravilno korištenje sigurnosnih pojaseva na svim sjedalima i sankcionirati prekršitelje. 4. Uvesti stavak (5) Članka 54. Zakona o sigurnosti prometa na cestama, kojim se prekoračenje brzine od 10 km/h na cesti izvan naselja kažnjava s 500 kn. 5. Smanjiti toleranciju radarskog mjerenja brzine, s 10 km/h za brzine do 100 km/h i 10 posto iznad 100 km/h na tri posto za sve brzine. 6. Postaviti radarske kamere za snimanje brzinskih prekršaja na sve gradske obilaznice. 7. Postupak javne nabave za policijska vozila doraditi uredbom da se postojeći lizing obvezno produljuje dok se ne riješi novi, kako se ne bi ponovilo da prometna policija u međuvremenu ostane bez velikog broja operativnih vozila za nadzor prometa!
'Plenković bi trebao smijeniti Marića'
Ocjena opravdanosti zahtjeva za smjenu ministra Marića, zbog Afere Agrokor, izvan je područja mojih kompetencija. Ali temeljem ove strašne tragedije, koja pokazuje da u Superhik poreznoj reformi nije bilo ni trunke zdravog razuma, niti odgovornosti za nacionalne interese, jer je povećala ionako previsoka davanja na sigurne automobile, pa broj novih koje će kupiti privatne osobe ni u 2017. neće doseći 20.000, što je daleko ispod brojke koja bi zaustavila trend starenja voznog parka, već među najstarijima u EU-u (13,5 godina), a potiče i favorizira kupnju 'krame', Plenković bi ga trebao smijeniti", zaključuje Marušić.
