I dok se čeka početak radova na Pelješkom mostu, koji su u posljednje vrijeme, barem ako je vjerovati izjavama glavnih odgovornih, došli pod znak upitnika, HAC je naručio studio izvodljivosti boljeg prometnog povezivanja otoka Korčule i Pelješca, koje dijeli 1200 metara Pelješkog kanala, piše Slobodna Dalmacija.
"U ovom trenutku ne mogu se prejudicirati rješenja koja će izrađivač studije izvodljivosti predložiti", odgovorili su na upit o cijeloj situaciji iz HAC-a, što znači da su sve opcije još uvijek otvorene.
"Nakon evaluacije predloženih rješenja prema više kriterija, izrađivač studije izvodljivosti predložit će optimalno. Nakon odabira, izrađivač će ispitati ekonomsku i financijsku isplativost predloženog rješenja", najavljuju u Hrvatskim cestama.
Prošlog tjedna gradonačelnik Korčule Andrija Fabris rekao je kako gradnja mosta u Pelješkom kanalu u ovom trenutku zbog raznih faktora nije opcija.
"Naravno da bismo mi htjeli 'korčulanski most', ali bit ćemo itekako sretni i zadovoljni kad se izgradi pelješki most, koji svi u ovom dijelu Lijepe naše tako dugo čekamo. Kad je u pitanju studija koju su naručile Hrvatske ceste o prometnom povezivanju Korčule i Pelješca, radi se, prema informacijama kojima raspolažem, o boljoj povezanosti luke Perna na Pelješcu i luke Polačište na Korčuli", kazao je u komentaru za Slobodnu Dalmaciju.
Otkriva i kako postoje prijedlozi koji idu u nekom drugom smjeru.
To su planovi, a realnost je da ćemo morati pričekati bolju financijsku situaciju za takav projekt kao što su most ili tunel Pelješkim kanalom.
U Prostornom planu Dubrovačke-neretvanske županije kao dvije točke koje bi trebalo spojiti između Korčule i Pelješca navode se Rt svetog Ivana na Pelješcu i uvala Kneža na Korčuli. Trajektnom vezom Pelješki kanal godišnje prijeđe oko 230 tisuća vozila i 600 tisuća putnika.
Prvi put je gradnja mosta u Pelješkom kanalu zacrtana u razvojnom planu "Južni Jadran" iz šezdesetih godina prošlog stoljeća. Doduše, autori "Južnog Jadrana" bili su skloniji gradnji tunela koji bi povezali Korčulu i Pelješac, zbog intenzivnog pomorskog prometa Pelješkim kanalom.
Iako je zamišljena dužina 'korčulanskog mosta' upola kraća od pelješkog mosta, pa bi i investicija bila znatno manja od dvije milijarde i 80 milijuna kuna, za koliko će Kinezi povezati Pelješac s ostatkom zemlje, otvoreno je, među ostalim, pitanje bi li "korčulanski most" dobio sufinanciranje Europske unije kao pelješki, koji je EU spreman pomoći s 85 posto ukupne investicije, piše Slobodna Dalmacija.
