Hrvatski zavod za javno zdravstvo objavio je interaktivnu kartu procijepljenosti po hrvatskim gradovima, općinama i županijama. Već na prvi pogled, tamno-narančaste i crvene nijanse otkrivaju lošu situaciju s cijepljenjem u Dalmaciji.
Ipak, ima i svijetlih primjera. Tako su Sali, Komiža, Vis, Milna, Sutivan i Preko na Ugljanu jedina mjesta gdje je jednom dozom procijepljeno više od 60 posto stanovništva.
"Što se ljudi ne cijepe to je kriv Stožer, jer je netransparentan od početka, kriju informacije i rade samo po svome i ljudi ne vjeruju ništa. Ja sam se cijepio, ali njima ne vjerujem ništa", rekao je za RTL Frane Peranić s Ugljana.
Slabija procijepljenost na obali
Ali za lošu procijepljenost nije krivo more - nego kopno. Naime, pet nautičkih milja istočno, na kopnenoj strani kanala nalazi se Bibinje, koje je trenutno najslabije procijepljeno mjesto u cijeloj zemlji. Ondje je prva doza nepopularnija nego u Otoku kod Sinja, Muću, Dicmu i Primorskom Docu.
"Svaki mještanin mora odlučiti što je za njega najbolje i mislim da bi trebali slušati struku i ići prema tome da što prije dođemo kraju ovoj bolesti. Osobno se još nisam cijepio jer sam prebolio koronu", poručio je načelnik Općine Bibinje, Šime Sekula.
Među žiteljima njegove općine ima mnogo onih koji su preboljeli zarazu, pa smatraju da im cjepivo nije potrebno. "Ja ne negiram činjenicu da puno ljudi teško oboli od korone, ali osobno smatram da imam jako dobar imunitet koji sam sa preboljenjem još više poboljšala i ne vidim svrhu cjepiva", rekla je Bibinjka, Marina Lisica.
Sloboda, ali i odgovornost
Cijepljeni, poput njenog sumještanina, Šime Sikirića, rijetka su pojava: "Ja osobno sam se cijepio i velika većina u mojoj obitelji. Smatram da svatko ima pravo na slobodan izbor. Ja sam ipak odlučio slušati struku."
Bez obzira cijepljeni ili ne, Bibinjci su složni. Zagovaraju slobodu izbora, ali uz odgovornost, odnosno testiranje i pridržavanje epidemioloških mjera.
