Kada Hrvatska krene uvoditi euro, pojavit će se golem logistički problem – kako zbrinuti i čuvati kune koje će se prikupiti. S novčanicama je lako, uništavat će se sukcesivno kako se budu prikupljale, a i lakše ih je popisati ili demonetizirati, odnosno označiti (probušiti npr.) kako se ne bi mogle na neki ilegalan način ponovno naći na tržištu i zamijeniti za eure. No, što je s kovanicama? Kako nam je odgovoreno iz Hrvatske narodne banke, očekuje se da će se tijekom zamjene kune za euro vratiti oko 1,1 milijardi komada kovanica kune.
Riječ je o hrpi novčića u kakvoj se kupao Bajo Patak u poznatom Disneyjevom stripu – točnije, zapremina 1,1 milijardi kovanica procjenjuje se na oko 3.000 kubičnih metara, dakle oko 500 kubika više od zapremine jednog olimpijskog bazena potpuno napunjenog kovanicama. Težina takve hrpe "sitniša“ bit će oko 5.200 tona, te 500 milijuna novčanica što je stup od 50 km
Kovanice će se moći mijenjati svega tri godine nakon uvođenja eura, te će se zbog toga čuvati, a nakon toga "adekvatno zbrinuti", kažu iz HNB-a. S druge strane, novčanice kune koje primjerice pronađete za tko zna koliko godina u starom madracu ćete moći zamijeniti za eure bilo kada. No, čuvanje tisuća tona metalnih kovanica koje bi, ako bi bile ukradene mogle biti vraćene u opticaj, neće biti lak zadatak pa će na tom poslu biti angažirana vojska.
Naime, kako su nam rekli u HNB-u, krajem prve polovine iduće godine očekuju da će završiti pregovore i sklopiti ugovor s Ministarstvom obrane Republike Hrvatske o najmu posebne hale za tu svrhu koja će biti pod budnim okom vojnika kako se koja vreća zaprimljenih kovanica ne bi opet našla u opticaju tijekom prijelaznog perioda.
"Budući da se nakon proteka roka od tri godine kovanice kune više neće moći zamijeniti za eure te više neće imati ulogu sredstva plaćanja moći će se adekvatno zbrinuti bez ikakvog rizika da se opet pojave na zamjeni. Stoga je i pokrenuta suradnja s Ministarstvom obrane Republike Hrvatske u iznalaženju adekvatnog, nadziranog i štićenog prostora kojeg će Hrvatska narodna banka unajmiti za potrebe pohrane povučenih kovanica kune", kazali su nam iz HNB-a. O cijeni izgradnje i čuvanja takvog objekta u HNB-u još ne mogu govoriti jer su razgovori u tijeku.
Suprotno od kovanica koje će se čuvati do njihovog konačnog adekvatnog zbrinjavanja, novčanice kune će se paralelno s povlačenjem iz optjecaja sukcesivno uništavati na sustavima za obradu novčanica koji imaju i mogućnost njihovog uništavanja, pojasnili su nam još iz HNB-a.
Dosadašnja iskustva kod zamjene i uništavanja novčanica i kovanica su varirale, jer su zemlje koje su uvodile euro na različite načine rješavale to pitanje – neke, koje su euro uvodile još 2002. godine čak su i spaljivale novčanice, a neke su kovanice zamjenjivale dvije godine, neke 10 pa su po tome i odlučivale na koji će se način rješavati ogromne količine metala.
