Nakaradna liberalizacija dopunskog osiguranja znači da država zdrave građane prepušta privatnim osiguravateljskim kućama, koje im mogu nuditi niže cijene polica jer će uvijek biti u plusu.
Država se pomirila sa situacijom u kojoj građani dopunsko zdravstveno osiguranje plaćaju privatnim osiguravateljima dok su zdravi, odnosno, dok to osiguravateljsku kuću ne košta ništa ili je košta jako malo, no nakon što obolei trebaju često ili trajno liječenje, odmah ugovaraju policu osiguranja s Hrvatskim zavodom za zdravstveno osiguranje, piše Novi list.
To proizlazi iz odgovora što ih je, na postavljeno pitanje SDP-ovog zastupnika Peđe Grbina dala Vlada, a tiču se grđanina kojeg je Uniqa osiguranje, mjesec dana prije isteka police obavijestila da mu neće produžiti policu.
Kad obolimo vraćamo se na teret države
Dogodilo se to nakon što je osiguranik obolio od kronične bolesti pa je u godini kada je bio osiguran kod spomenutog osiguranja, često koristio liječničke i bolničke usluge, što znači da je njegov osiguravatelj morao platiti dio tih usluga u iznosu koji je vrlo vjerojatno veći od onoga što je osiguranik uplatio na osnovi police. Ne znači da tako svi osiguravatelji posluju, niti da je to praksa, ali je činjenica da mogu činiti što ih je volja u ovakvim slučajevima.
Vlada je, još prije godinu dana, obećala da će zbog navedenog
sučaja zatražiti nadzor, u međuvremenu su se javili još neki
građani koji su otkrili da im police nisu produžene nakon što su
postali primjerice onkološki bolesnici te da su
nasposlijetku
policu dopunskog zdravstvenog osiguranja morli sklopiti s
HZZO-om.
Iz odgovora koje je Vlada uputila Peđi Grbinu stoji da su se vlasti pomirile s time da privatni osguravatelji gađanima, neovisno o tome koliko godina s njima potpisivali policu, ne produže ugovore kada oni doista počnu i koristiti tu policu, a onda su ti građani primorani policu dopunskog zdravstvenog osiguranja sklopiti s državnim osiguravateljem.
Nakaradna liberalizacija u području dopunskog zdravstvenog
osiguranja znači da država građane koji su zdravi prepušta
privatnim osiguravateljskim kućama, koji im onda mogu ponuditi i
niže cijene polica, jer će uvijek biti u plusu, a da
one
koji dopunsko osiguranje zaista koriste preuzima HZZO.
U odogovoru koji je dala SDP-ovom zastupniku, Vlada je zapravo
priznala da je svjesna stanja u kojem građani pune proračun
privatnim kućama dok su zdravi i mladi, a kad postanu bolesni i
stari, a samim time i skuplji, jer troškovi liječenja su
veliki,
sklapaju ugovor s državnim osiguravateljem.
Vlada se u prvom odgovoru poziva na to da je Zakonom propisano da su osiguravatelji, pa tako i Zavod, obvezni sklopiti ugovor sa svakom osiguranom osobom, odnosno sa svakim tko ima osnovno osiguranje, za prava iz dopunskog osiguranja po programu osiguravatelja. Uz to je Vlada tada napomenula da HZZO ima dopunsko osiguranje koje se temelji na načelima jednakosti u pogledu pristupa svih građana zdravstvenoj usluzi.
"Vodeći se načelom solidarnosti, dopunsko zdravstveno osiguranje
HZZO-a jedino je koje ima jednaku cijenu za sve osiguranike,
neovisno o životnoj dobi, zdravstvenom ili imovinskom stanju.
Tako stariji građani, kojima je zdravstvena zaštita
najpotrebnija,
plaćaju istu cijenu police kao mlađi i zdravi osiguranici. HZZO
stoga dokazuje da je koncept javnog zdravstva temeljen na
međugeneracijskoj solidarnosti ne samo održiv, nego i
najpovoljniji za sve građane", dio je Vladinog odgovora koji
zvuči kao reklama za dopunsko osiguranje HZZO-a.
U prvom odgovoru Vlada je ustvrdila, pozivajući se na stav Hrvatskog ureda za osiguranje, da u slučaju koji spominje Grbin nije bilo riječ o otkazivanju ugovora, već je ugovor o osiguranju prestao istekom roka, jer je bio sklopljen na godinu dana.
Isti odgovor iz Vlade ponudili su i ovih dana pozivajući se na nadzor HANFA-e.
"Iz detaljnog odgovora HANFA-e o provedenom nadzoru, u konkretnom slučaju nije bilo otkazivanja ugovora, već je ugovor o osiguranju prestao istekom roka na koji je zaključen. Slijedom navedenog, HANFA u provedenom nadzoru nije utvrdila da je osiguravajuće društvo postupilo protivno pozitivnim propisima", odgovorili su iz Vlade.
Tržišna utakmica
Sam je osiguravatelj u javnim istupima priznao da su svog
klijenta »mjesec dana prije nego mu je osiguranje isteklo,
obavijestili da mu novo osiguranje neće moći ponuditi upravo iz
razloga da se na vrijeme može raspitati o ponudama ostalih
osiguranja
iz privatnog i javnog sektora te odlučiti za najpovoljnije
rješenje, te su zaključili da je za njega ponuda javnog
osiguravatelja vjerojatno najpogodnija«, jer oni kao i svi ostali
privatni osiguravatelji posluju po tržišnim uvjetima.
Njihova je logika naravno tržišna i s poslovnog gledišta jedna ispravna, ali onda nije jasno zašto je država liberalizirala tržište, ako će svima onima koji doista zatrebaju dopunsko osiguranje, odnosno onima koji se razbole biti bolje sklopiti policu osiguranja s HZZO-om.
Predsjednik Koalicije udruga u zdravstvu Ivica Belina kaže da svi znaju da je stanje takvo da građani imaju dopunsko osiguranje u HZZO-u ako imaju neke kronične bolesti ili teško obole, a da dok su zdravi i mladi nude im se police privatnih osiguravatelja, te da je to stanje za koje je kriva država, jer se nitko ne usudi utvrditi osnovnu košaricu usluga, jer je dopunsko osiguranje HZZO-a još uvijek u sklopu fonda solidarnosti, a ne na tržištu.
"Privatni osiguravatelji se mogu tako ponašati jer im to dopušta
država i zato što tako ostvaruju ono zbog čega i postoje, profit
i to ne treba nikoga čuditi. U kaosu koji postoji bilo bi čudno
da je drukčije. Pa prije godinu dana je Liječnička komora za
svoje
članove sklopila police zdravstvenog osiguranja s privatnim
osiguravateljem, iako svi ti ljudi rade i plaću dobivaju iz
javnog fonda", kaže Belina za
Novi list.
