U travnju je inflacija ubrzala rast pa se povećala za 2,1 posto, što je najveći skok na godišnjoj razini u gotovo tri godine. Kako prenosi Slobodna Dalmacija, inflacija je u ožujku skočila 1,2 posto, a u veljači 0,3 posto u odnosu na iste mjesece 2020. godine. Cijelo ljeto bi mogla potrajati ova povećanja potrošačkih cijena, a zatim bi se rast mogao umiriti tako da bi prosječna stopa inflacije, kako prognoziraju ekonomisti, 2021. mogla iznositi 1,5 posto.
Godišnja stopa inflacije se prema podacima Državnog zavoda za statistiku u travnju povećala na 2,1 posto, što je najviša razina od kolovoza 2018., kažu analitičari Privredne banke Zagreb. Rast je prvenstveno potpomognut snažnim rastom cijena unutar kategorije prijevoza, točnije 25,1 posto većim cijenama maziva i goriva.
Najvećim dijelom se taj rast goriva može pripisati višestruko većom cijenom sirove nafte u usporedbi s istim mjesecom prošle godine. Tako je barel nafte tipa Brent koštao 65 dolara, dok je cijena tog barela 2020. godine iznosila 27 dolara.
Glavni faktor kretanja inflacije narednih mjeseci
U isto vrijeme, jedini negativan doprinos ukupnom međugodišnjem povećanju potrošačkih cijena je u travnju došao od jedan posto nižih cijena hrane.
"Niska prošlogodišnja baza te pritisci na rast cijena sa strane ponude bit će glavni faktori kretanja inflacije u narednih nekoliko mjeseci u kojima očekujemo zadržavanje stope na razini od oko dva posto, dok bi prosječna stopa inflacije u ovoj godini mogla iznositi oko 1,5 posto", vele analitičari PBZ-a za Slobodnu Dalmaciju.
Tijekom ljetnih mjeseci potrošačka inflacija trebala bi dosegnuti vrhunac
Analitičari Raiffeisenbanke navode da je ubrzanje godišnje stope inflacije u travnju u skladu s kretanjima u EU te dodaju da je jačanje inflatornih pritisaka prisutno diljem Unije. Navode da je procjena prosječne inflacije za područje Europe od 1,6 posto u ovoj odražava slične trendove, ali i potvrđuje usklađenost ciklusa Hrvatske s EU, piše Slobodna Dalmacija.
Analitičari ukazuju da su u travnju najveći generator rasta bile cijene prijevoza, točnije goriva, a prijevoz u strukturi potrošačke košarice čini udio od 13,3 posto. Nakon toga slijede alkoholna pića i duhanski proizvodi s godišnjom stopom rasta od šest posto, a potom dolaze kultura i rekreacija čije su cijene porasle 2,2 posto. Zatim su tu stanovanje, voda, električna energija, plin i ostala goriva s 1,4 posto godišnjeg rasta cijena. Na godišnjoj razini je ublažavanju tog rasta cijena pridonijela 0,6 posto jeftinija hrana i bezalkoholna pića i 0,1 posto niže cijene obuće i odjeće.
"Ovakva kretanja u skladu su s našim očekivanjima te su privremenog karaktera. Uz učinak baznog razdoblja, gdje je upravo najznačajniji pad cijena u 2020. zabilježen tijekom ljetnih mjeseci, veće cijene energije te rastuću domaću i inozemnu potražnju (turizam) potrošačka inflacija trebala bi dosegnuti svoj vrhunac tijekom ljetnih mjeseci. Iako bi nakon toga godišnje stope rasta trebale blago usporiti te će inflacija i dalje ostati umjerena, naša trenutna prognoza prosječne stope inflacije izložena je uzlaznom riziku. Inflacija bi u ovoj godini mogla biti viša za oko 0,5 postotnih bodova te dosegnuti 1,5 posto u godišnjem prosjeku", prognoza je analitičara Raiffeisenbanke, piše Slobodna Dalmacija.
Prema DZS-u, ovo su cijene u travnju u odnosu na isti mjesec prošle godine:
Kruh i žitarice +0,8 posto Meso – 1,9 posto Riba i plodovi mora – 1 posto Mlijeko, sir i jaja -3,2 posto Ulja i masti + 2 posto Voće -1,2 posto Povrće -2,8 posto Mineralna voda i sokovi +5,5 posto Alkoholna pića +1,8 posto Duhan +7,2 posto Farmaceutski proizvodi -0,5 posto Medicinske usluge +4 posto Motorna vozila -1,9 posto Bicikli + 7,8 posto Goriva + 25,1 posto Poštanske usluge +11,6 posto Ugostiteljske usluge + 1,9 posto
