Guverner Hrvatske narodne banke, Boris Vujčić pojasnio je fenomen koji se u Hrvatskoj pojavio u vrijeme koronakrize. Naime, BDP je drastično pao, ali nezaposlenost nije poljuljana. U ranijim smo krizama imali i po nekoliko stotina tisuća nezaposlenih, dok podaci Hrvatskog zavoda za zapošljavanje već mjesecima ne odstupaju od otprilike 130 tisuća.
"Imali smo to u prošloj krizi. Mi smo u onoj krizi 2010., 2011., 2012., smo imali takav pad zaposlenosti do 400.000 ljudi. U ovom trenutku mi smo na zaposlenosti s krajem prvom mjeseca koja je gotovo na razini zaposlenosti iz siječnja prošle godine. Dva su razloga. Prvi su potpore. U prosincu smo imali 180.000 ljudi na potporama za zaposlenost. Drugi je to da se ipak ova kriza smatra privremenom i prolaznom, jednim šokom koji će se jako brzo ispraviti kada nestane pandemija. Kada stane i kada ćemo se ponovno moći kretati, kada će te usluge proraditi. Ljudi ne gube poslove kao što su ih gubili u prošloj krizi kad je bilo jasno da će to trajati duže i da je to trajni pad potražnje", pojasnio je Vujčić u RTL Direktu.
Premijer Andrej Plenković nedavno je istaknuo kako je isplaćeno ukupno devet milijardi kuna potpora gospodarstvu, a Vujčić pojašnjava kako je taj novac došao iz prošlogodišnjeg državnog deficita kojeg su financirale centralne banke tiskanjem novca. To obično završava inflacijom, međutim, kod nas nije zabilježena.
"Ono što mi smatramo inflacijom je obično rast potrošačkog indeksa cijena. Znači, košarice dobara. I stvarno nema porasta cijena. Prvenstveno, jer su pale cijene energije i hrane tijekom krize, što je isto logično. Ono što je poraslo, taj novac koji je naštampan je otišao u rast cijena, ali rast cijena obveznica kojima se države zadužuju, dionica, nekretnina, različitih vrsta financijske imovine. Neke cijene rastu, ali ne one koje su u potrošačkoj košarici", pojasnio je Vujčić te dodao da je velik dio uloženog novca otišao zapravo u financijsku imovinu, a ne u gospodarstvo.
Zilijarde tiskanog novca
Narasla je i štednja građana i to na 13,8 milijardi kuna, što ne čudi, jer su plaće rasle, a ljudi su zbog lockdowna za 15 milijardi kuna manje trošili. Vujčić je istaknuo kako je Europska centralna banka otisnula 2300 milijardi eura, a bilanca joj je 7000 milijardi.
"To su zilijarde, to su tisuće milijarda. To je velikim dijelom otišlo u ono što zovemo depozitom banaka, koji je 3500 milijardi eura, gotovo 30 posto BDP-a. Nikad nismo imali ništa slično to je sve u bankama", rekao je Vujčić i dodao da ECB može još dugo izdržati takav scenarij jer se novac stvara niotkuda.
Ipak, naglasio je da tiskanje novca ne može riješiti problem pada BDP-a. Iako Hrvatskoj ne prijeti inflacija, prijeti joj sporije smanjivanje javnog duga. Bankama je, s druge strane prepolovljena dobit, zbog covid-moratorija, ali i činjenice da se 23 posto kredita ne vraća na vrijeme. Uskoro kreće otplata svih kredita, pa bi se stvari mogle zakomplicirati.
"Ono što ćemo vidjeti kada isteknu moratoriji, s time da neki traju i do ljeta prvenstveno za turistička poduzeća što je u redu jer njihova sezona tek počinje je da će dio tih poduzeća preživjeti, drugio dio će završiti tako da naravno neće uspjeti preživjeti pa će morati ići u restrukturiranje. Zbog toga je jako važno da radimo na svojem sustavu za rješavanje nesubventnih poduzeća, stečenom zakonu itd. To su između ostalog i neke obveze koje smo preuzeli u postupku ulaska u Eurozonu", pojasnio je guverner.
Kritike banaka
I on trpi kritike banaka zbog visokih troškova regulacije i nekim od najviših obaveza u EU. "Kod nas imate samo dvije stvari koje su relativno visoke ili više nego u Eurozoni, a izjednačit će se sa uvjetima u Eurozoni kad u nju uđemo. Jedno je stopa obvezne rezerve koja je još uvijek relativno viša nego u Eurozoni, ali ona će pasti na razinu Eurozone za dvije, tri godine. U ovom trenuku, smanjivati ju značilo bi kreirati još dodatni višak likvidnosti, a u ovom trenutku ima više od 60 milijardi viška, znači nema smisla. Druga je bitna za sigurnost depozita u bankama a odnosi se na tzv. minimalna devizna potraživanja, odnosno likvidna sredstva koje banke moraju imati u devizama, ono što većina Hrvata i dalje štedi euru, a ne u kunama i to je jednostavno prevencijalna mjera koja će se maknuti opet ulaskom u Eurozonu i past će im ti troškovi zbog toga će kamatne stope ići dolje. U ovom trenutku monetarna politika neće se mijenjati tako da bi kamatne stope trebale rasti, barem ne značajnije", pojasnio je Vujčić i rukom odmahnuo na prijetnje banaka o odlasku s tržišta.
Na kraju je naglasio da devizne reforme stoje jako dobro te da je već nadoknađen novac potrošen na korona-mjere u proljeće. Ipak, od države očekuje i strukturne reforme.
"Strukturne reforme su apsolutno neophodne. Kriza ne može biti izgovor da se ne provode reforme. One koje mi znamo da su potrebne, javne uprave, zdravstvenog sustava, pravosuđa, to su se stvari koje se moraju i trebaju provoditi i tijekom krize pogotovo zato što su neke od stvari koje njima pogoduje i ubrzane s ovom krizom, a to je digitalizacija koja omogućava transparentnost poslovanja javne uprave. Ja kad pričam uvijek kažem što mislim. To su te tri-četiri reforme koje su ključne, ali ja mislim da ta svijest postoji, to je više pitanje političkih odnosa", zaključio je guverner Vujčić.
