Čini se da se građani Hrvatske pripremaju za odlazak iz države, i to put Njemačke i Austrije. Pokazala je to analiza digitalnih trendova koja otkriva kako se u Hrvatskoj pojam "zamolba za posao", koji na njemačkom jeziku glasi "bewerbung", pretražuje sve više.
Kako piše Slobodna Dalmacija, taj njemački pojam nadišao je i samo pretraživanje na materinskom jeziku. Iz podataka se još može vidjeti kako se svaki peti tražitelj posla u Hrvatskoj raspituje za zaposlenje u Njemačkoj i Austriji, a naredne dvije godine očekuje se ubrzano iseljavanje u Austriju.
Stanovnici kojih županija najviše traže posao u Austriji?
Stanovnici sjevernih županija Hrvatske, poput Varaždinske, Međimurske i Karlovačke, najviše pretražuju poslove u Austriji. No, poslovi u toj državi pretražuju se i u Slavoniji, ali i u Splitu, odnosno Splitsko-dalmatinskoj županiji, što je vjerojatno uzrokovano izgubljenim radnim mjestima u turizmu tijekom proteklih godinu dana zbog pandemije, piše Slobodna Dalmacija.
01.08.2017., Zagreb - Nocna ilustracija za iseljavanje Hrvata. Photo: Tomislav Miletic/PIXSELL
Riječ je o preliminarnim rezultatima najnovijeg istraživanja "Praćenje migracija pristupima digitalne demografije – Što nam mogu reći Facebook i Google Trends o hrvatskim migracijama?". Autor studije je doc. dr. sc. Tado Jurić, s Odsjeka za povijest Hrvatskog katoličkog Sveučilišta u Zagrebu, a rezultati su predstavljeni u četvrtak u HKS-u u suradnji sa Zakladom Konrada Adenauera u Zagrebu.
Što je digitalna demografija?
Kada je posrijedi digitalna demografija, to je grana znanosti u nastajanju, a studija je u osnovnim rezultatima pokazala kako su digitalni alati, kao što su Facebook, Google Trends, LinkedIn i Instagram, validni instrumenti praćenja migracija.
"U studiji koju predstavljamo razvijamo model predviđanja migracija i stupnja integracije putem praćenja digitalnih tragova. U tu svrhu koristimo analitičke alate, prije svega Google Trends (GT) i Facebook (FB). Glavni cilj rada je ponajprije predstaviti novi model za praćenje i predviđanje migracija kao i generalnu procjenu stupnja integracije novih hrvatskih iseljenika. Ovi alati omogućuju da prvi put možemo predvidjeti migracije, a ne samo ustanoviti da su se one dogodile", govori Jurić za Slobodnu Dalmaciju.
Zbog iseljavanja mladih Slavonski Brod u posljednjih 6 godina izgubio 8% stanovništva 06.11.2018., Slavonski Brod - Autobusni kolodvor u Slavonskom Brodu. Prema posljednjim objavljenim podacima Drzavnog zavoda za statistiku Grad Slavonski Brod u zadnjih sest godina izgubio je osam posto stanovnistva. Slicna situacija s iseljavanjem mladih obitelji je i s Pozegom i Siskom. Photo: Ivica Galovic/PIXSELL
Poslije njemačkog ukidanja restrikcija 2015. godine, iz Lijepe naše je u Njemačku iselilo oko 50.000 stanovnika godišnje. Još 2010. godine bilo ih je oko 5000 godišnje. Podaci pokazuju da su osobe iz Hrvatske, koje pretražuju pojmove iz kategorije "posao u Njemačkoj", najvjerojatnije zaposlene. Taj zaključak se nameće zbog vremena pretraživanja koje se odvija uglavnom prije 6.30 ujutro i iza 15 popodne, a ne u periodu radnog vremena. Ono što je studija još pokazala jest, a tu se podudaraju službeni podaci i oni dobiveni preko Facebooka, kako je dobna struktura iseljenika iz Hrvatske od 22 do 40 godina. Alati poput LinkedIna otkrivaju kako se iseljavaju mladi visokoobrazovani ljudi iz STEM područja, ali i liječnici te ekonomisti.
"Ukupan broj aktivnih korisnika Facebooka na hrvatskom jeziku samo u njemačkom gradu Münchenu, prema procjeni Facebooka, u 2019. godini iznosio je između 60.000 i 70.000, a u 2020. između 70.000 i 80.000, što znači da je njihov broj samo u godinu dana skočio za deset tisuća", ističe profesor Tado Jurić.
Ne žele se vratiti u Hrvatsku
Nekoliko podataka pokazuje da se iseljenici ne namjeravaju vratiti u Hrvatski i da se žele što prije integrirati u njemačko društvo - pojam koji je među najpretraživanijima novih hrvatskih iseljenika u Njemačkoj je "odjava hrvatskog državljanstva". Osim toga, tu su i često pretraživani pojmovi koji se odnose na učenje njemačkog jezika. Jedan od pojmova koji se traži jest i "misa na hrvatskom jeziku".
"Osobno, najzanimljiviji mi je dio studije koji pokazuje što hrvatski iseljenici najviše, a što nikako ne pretražuju. Tako su među najtraženijim pojmovima još i Severina, Thompson, Oliver Dragojević, ali i 'razvod braka'. To je indicija da dolazi do većeg broja razvoda brakova novih hrvatskih iseljenika u Njemačkoj, ali i da će taj trend rasti", ocjenjuje profesor Jurić.
Pojmovi koje hrvatski iseljenici uopće ne pretražuju su "povratak u Hrvatsku" ili "investiranje u Hrvatsku". Također, ne pretražuju se ništa vezano za hrvatsku kulturu. Da će se Hrvati brzo integrirati u njemačko društvo, objašnjava profesor, pokazuje ono što Nijemci pretražuju o Hrvatima. Oni guglaju najčešće pitanja poput onoga jesu li Hrvati muslimanske vjeroispovijesti i jesu li korisnici socijalne pomoći.
'BALKANSKI GASTARBAJTERI' U NJEMAČKOJ: 'Pukao mi je film i otišao sam! Ovdje napokon mogu živjeti isključivo od svog rada'
Interes za odlaskom u Irsku i Švedsku opada
"Nova studija pokazala je kako će trend iseljavanja u Irsku znatno oslabiti, jer će novi iseljenici birati lokacije bliže domovini. Opada i interes za traženje posla u Švedskoj", rekao je profesor Tado Jurić za Slobodnu Dalmaciju.
Što se tiče zanimanja za Irsku, ono još postoji u Slavoniji čiji su stanovnici opećnito zainteresiraniji za iseljavanje. Da je depopulacija u Slavoniji velika, pokazala je jedna zanimljivost vezana za tu istočnu regiju - 2013. godine potrošnja vode je u svim općinama pala između pet do 20 posto.
