Hrvatska je poznata po sporoj birokraciji i po onome "da uvijek fali jedan papir", a to dobro znaju svi koji su u Lijepoj našoj htjeli dobiti građevinsku dozvolu. Vjerovali ili ne, u Rumunjskoj, Gambiji, Tanzaniji, Kongu, Etiopiji i Pojasu Gaze prije se može dobiti građevinska dozvola nego u Hrvatskoj.
Sa čekanjem građevinske dozvole od 146 dana Hrvatska se smjestila na 150. mjesto ljestvice Doing business što je katastrofalni rezultat u resoru Predraga Štromara. Prije samo šest mjeseci su u Ministarstvu graditeljstva obećali da će procedura izdavanja dozvole biti jednostavnija i da neće biti potrebno obaviti 22 procedure prije ishođenja dozvole, pišu Vijesti.hr.
Na začelju smo kolone
"Mi smo najbrži u izdavanju tih građevinskih dozvola. Bilo nam je potrebno 11 dana u 2017., 14 dana u 2018. i tu smo daleko iznad prosjeka", rekao je zamjenik gradonačelnika Samobora Željko Stanec za RTL.
No, Samobor ne može spasiti Hrvatsku kada je u pitanju izdavanje građevinskih dozvola jer je hrvatski prosjek loš. Čak smo prije tri godine, dakle 2016. na toj ljestvici bili na 126. mjestu, a u 2018. pali smo na 150. mjesto od 190 zemalja. Mnoge zemlje su nas pretekle, poput Tanzanije gdje se na građevinsku dozvolu čeka 184 dana i to zato što se to ondje može napraviti uz manju proceduru. Dva mjesta prije nas nalaze se i Zapadna obala i Pojas Gaze u kojima se unatoč vojnim napetostima dozvola može ishoditi za 108. dana.
U travnju 2019. ministar Štromar hvalio se da će Hrvatska skočiti na svjetskoj listi, no ipak je ispao "ćorak". Premda su obećavali da će postupak biti brži i jeftiniji s 10 umjesto 22 koraka za izdavanhje dozvola, stanje se nije promijenilo. Izmjene zakona nisu dovele do pomaka, tvrde arhitekti.
Pet kilograma papira za jednu dozvolu
"Dali smo svoja mišljenja i sugestije, ali ništa nije usvojeno. Samo u postupku smo promijenili da nećemo više raditi tiskane primjerke objekata, nego ćemo ih sad raditi u digitalnom obliku. Mislim da nismo puno promijenili jer je to isto kao kad smo zamijenili olovku i počeli crtati na računalu. To je samo jedan od načina prikaza. To nije način da ćemo umanjiti broj procedura koje moramo napraviti", rekao je za RTL Tihomil Matković, predsjednik Društva arhitekata Zagreba.
Baš zato što ništa od onoga što su arhitekti predložili nije usvojeno, za vađenje građevinske dozvole i dalje je potrebno napraviti previše koraka, konkretno 22. Veliki gradovi ili županije izdaju građevinske dozvole, a ako ste investitor koji želi graditi jednu kuću morat ćete donijeti 10 kompleta papirologije teške pet kilograma kako biste ishodili građevinsku dozvolu.
eDozvola nije pomogla
Prije četiri godine prekomjerna birokracija pokušala se zamijeniti eDozvolom, što znači da se na jednom mjestu u digitalnom obliku ispune svi potrebni formulari, a izdavanje dozvole zatraži se samo jednim papirom. Da bi građevinska dozvola bila odobrena moraju se ispuniti "posebni uvjeti". Njih izdaju institucije poput Plinare, Elektre ili Vodovoda pa zato projektantni moraju hodati od institucije do institucije kojih ima "samo" 1700. Bivša ministrica Anka Mrak Taritaš kaže da digitalizacija nije pomogla "jer država i dalje traži previše".
"Vi zaista možete u roku od jedan sat dobiti građevinsku dozvolu. Predali ste sve što je, ovaj kaže: imaš, imaš, imaš i izdajem ti građevinsku dozvolu. Taj postupak 'da ti ovo sve imaš' traje predugo. Prekomplicirano je i na različitim razinama je pripremljenosti", rekla je bivša ministrica graditeljstva Anka Mrak Taritaš.
Oni koji žele graditi u Hong Kongu najbolje će proći jer se ondje građevinska dozvola izdaje za 69 dana uz 8 koraka. Kada je riječ o Europi, najbolja država je Danska koja se našla na četvrtom mjestu ljestvice sa 64 dana. Susjedna Srbija našla se u elitnom društvu jer je na ljestvici smještena na 9. mjestu te je za građevinsku dozvolu potrebno 99 dana i 11 koraka.
U Zagrebu nema eDozvole
"Veliki napredak koji mi očekujemo iz područja građevinskih dozvola tek će se osjetiti iduće godine jer sve ovo što smo radili sada ove godine će biti u izvještaju tek iduće godine", kaže državni tajnik u Ministarstvu graditeljstva Željko Uhlir.
Arhitekt Matković se ne slaže s državnim tajnikom Uhlirom i kaže da nažalost niti sljedeće godine nećemo biti visoko na ljestvici i to zato što je način uspoređivanja zemalja proveden na način kako se radi po Zagrebu, a u metropoli nije uvedena eDozvola pa efekta neće biti niti iduće godine. Vrlo je paradoksalno što glavni grad Hrvatske nije u sustavu eDozvole. Uhlir govori da Grad Zagreb nije u stanju ući u sustav. "Dakle, jedan grad koji ima proračun od šest milijardi nije u stanju prilagoditi se sustavu, a svi drugi gradovi jesu?", pita se državni tajnik.
Metropola ima vlastiti paralelni sustav kojem digitalizacija nije puno pomogla pa će svoje kuće prije graditi Etiopljani nego Zagrepčani.
