SDP-ov saborski zastupnik i bivši ministar unutarnjih poslova Ranko Ostojić za N1 televiziju komentirao je migrantsku krizu i situaciju na grčko-turskoj granici. Kaže da su neke stvari ostale iste kao i u migrantskoj krizi iz 2015. godine, u vrijeme Vlade Zorana Milanovića, kada je bio na funkciji ministra unutarnjih poslova.
'Europa više nema otvorena vrata za one koji eventualno bježe pred ratom'
"Sporost Europske unije i reagiranje u zadnji trenutak su stvari koje se nisu promijenile. Ono što se bitno promijenilo je da Europa više nema otvorena vrata za one koji eventualno bježe pred ratom. Istina je da je Europi napokon dogorjelo do koljena, a izostavljena je reforma Dublinskog sporazuma. Na udaru su zemlje u koje se ulazi, Hrvatska je bila izložena dodatnom problemu da je Grčka 2015. godine proglašena nehumanom pa nismo imali pravo povrata ljudi u zemlje iz kojih su dolazili. Europa inzistira da se poštuje Schengen, no mora biti jednaka prema svima. Ne može svatko sebično štititi sebe. Trebamo zajedničku politiku što do sada nismo imali, iako je tijekom četiri godine bilo vremena da se riješi pitanje prihvata, solidarnosti i zajedničkih aktivnosti. Sada opet imamo gašenje vatre u zadnji trenutak", smatra Ostojić.
'Ovo je Erdoganova osveta'
Turski predsjednik Recep Tayyip Erdoğan, smatra Ostojić, zaigrao je na kartu kojom je cijelo vrijeme zastrašivao.
"On stalno ucjenjuje kada mu to politički odgovara jer se Unija oslonila samo na sporazum s Turskom. Zbog poraza koje je imao u Siriji i mlake reakcije EU-a imate, uvjetno rečeno, osvetu, odnosno realizaciju toga da Erdogan kaže: 'Neću milijardu dolara pomoći EU-a, ne možete me više kupiti'. To se promijenilo. Iskoristio je ljude za realizaciju svog plana, a Europa nema alternativu", rekao je Ostojić i osvrnuo se na humanitarni aspekt cijele krize.
'Sve zemlje su zatvorile vrata. Ovo će biti ozbiljan problem za nas'
"To je zaboravljena stvar, pitanje pucanja, što se nikada nije događalo, ukidanje prava da se traži azil govori da Europa stavlja prioritet da zaštiti vanjske granice, odnosno da to naprave Grčka i Bugarska. Bugarska je napravila zid s Turskom i oni su prvi ubili migranta prije šest godina. Može li se kontrolirati ovaj novi val tako da će Grčka dodatnim angažmanom, umjesto Turske, biti plaćena da napravi ono što je uvijek mogla, ne mogu garantirati. Za Hrvatsku je ovo vrlo važna situacija jer smo na osjetljivoj poziciji i jer su sve zemlje zatvorile vrata. Ovo će biti ozbiljan problem za nas, treba se pripremiti i podržavam sjednicu Vijeća za nacionalnu sigurnost da se dogovore mjere", rekao je Ostojić za N1.
Ostojić također kaže da treba objasniti što to znači eventualna prisutnost vojske na granici jer, naime, interakcija između vojnika i migranata na granici nije moguća.
'Vojska nema ovlasti postupanja prema migrantima'
"Vojska nema ovlasti postupanja prema migrantima, može biti u ulozi potpore i čak kada bi bilo odobreno angažiranje vojske u području granice, to bi bilo u potpornoj ulozi. Direktno pravo postupanja na samoj granici nemaju", rekao je Ostojić i naglasio kako su upravo za vrijeme SDP-ove Vlade popunjene granične policijske snage, kao jedan od uvjeta za pristupanje Uniji.
Tijekom posljednje migrantske krize Ostojić je bio na terenu vanjskih granica Europe i prije nego što se počeo događati priljev migranata u Hrvatsku.
"Imali smo četiri dana konfuzije s priljevom identičnog broja ljudi koji i sada čekaju na grčkoj granici, no sve se stabiliziralo uz sinergiju vojske, policije, medicinskih djelatnika, ali i nevladinog sektora i udruga koje su bile važan faktor da je kriza prošla bez indicenata".
Ubojstva na granici? 'Ne želim zazivati takav scenarij, ali...'
Hrvatska je tada nastojala da se na našem teritoriju ne stvori hot spot, no koliko je opasno da se na granicama dogode i ubojstva?
"Ne želim zazivati takav scenarij, no nijedna žica i nijedan zid nisu spriječili one koji su pokušavali prijeći. U Mađarskoj je to riješeno represivnim mjerama, no izvjesno je da se može dogoditi tragedija ako primijenite silu. Volio bih da se tako nešto ne dogodi i da Europa nađe zajedničku politiku. Bilo je dovoljno vremena, treba nam reforma Dublinskog sporazuma", zaključuje Ostojić.
