Općina Povljana s otoka Paga je za sanaciju odlagališta otpada dobila pet i pol milijuna kuna prije 14 godina, a kako to obično biva u Hrvatskoj, novac su potrošili, a pretrpano dvorište nisu sanirali. Ovu priču o mini ekološkoj katastrofi s Paga donosi RLT-ova "Potraga" pa su im mještani ispričali sve što se događa s brdom otpada u njihovom kraju. Fond za zaštitu okoliša je Općinu tužio, a zatim je zatvaranje odlagališta naredilo Ministarstvo zaštite okoliša. Međutim, Povljana nije poslušala naredbu "od gore" već su nastavili s trpanjem smeća na jednom mjestu.
"Snimio sam ih u petak. Dakle dan prije nego što se treba zatvoriti? U petak je baš tu kamion iskrcavao. Oni su do zadnjeg dana nosili smeće na deponij, danas su ga kao zatvorili jer su dobili informaciju da vi dolazite", rekao je novinarima "Potrage" Ante Rumora iz Povljane koji se zbog odlagališta otpada već godinama bori s lokalnom vlašću.
Nesanirani deponij pretvorio se u brdo smeća
"Osjećam se tužno, izigrano, prevareno, nemoćno! Osjećam se nemoćna jedinka koja se bori protiv ogromnog brda. Ali se na kraju nadam da ću uspjeti, da ću pobijediti", nastavio je Rumora.
Ovaj nesanirani deponij je zapravo samo brdo smeća, a riječ je o deponiju koji je jedan od njih 26 za koje je Ministarstvo zaštite okoliša naredilo zatvaranje. Trebali su biti zatvoreni još do kraja prošle godine zbog obaveza prema EU. Mještanin je ispričao da sve užasno smrdi i da ondje nema organskog otpada. Kako kaže, ondje se nalazi i vuna kada mještani šišaju ovce, ali i iznutrica kada se kolju janjci pa se tamo nakupi i muha, ali i smrada. "Užas", komentirao je Ante Rumora. Naime, u Povljani na Pagu je odlagalište smeća Vulina Draga Povljana koje vodi Porat Povljana, komunalno poduzeće. Tamo dolazi smeće iz cijelog mjesta te se ne sortira.
Inspekcija im dala novi rok
"Definirali smo 26 odlagališta koja trebaju biti zatvorena odmah zato što se smatraju neusklađenima, a zato što su i kriteriji i bodovi koji su im bili dodijeljeni ukazivali na to da bilo kakvo usklađivanje iziskivalo previše sredstava, previše vremena da nema smisla u njih više ulagati i da ih treba zatvoriti", rekla je Anamarija Matak, pomoćnica ministra za održivo gospodarenje otpadom.
Do zatvaranja nije došlo. Deponij je dva puta posjetila i inspekcija pa im dali novi rok - 31. kolovoza. Inspekcija zaštite okoliša Državnog inspektorata obavit će kontrolni nadzor rješenja u za to predviđenom roku, odnosno, nadzor je li stranka postupila u skladu s rješenjem te ako nije, za odgovornu osobu će biti izrečena novčana kazna.
'Ja ne vidim da je od 2005. tu nešto napravljeno'
Blizu odlagališta Ante ima terene na koje bura nosi smeće s deponija. Kaže da on to čisti, no da je to kratkotrajno rješenje. Nekada je uzgajao ovce, no morao je odustati od proizvodnje unosne paške janjetine i to zbog blizine odlagališta smeća. Zbog svega navedenog, Ante je tužio komunalno poduzeće te se 2015. počeo javljati institucijama. Iako je Općina prije 14 godina dobila pet i pol milijuna kuna za rješenje otpada, učinjeno nije ništa, a mještani su ostali razočarani i očajni.
Stalno sam imao obećanja da će to biti sanirano, da će to biti riješeno. Ali godine su išle, ništa se nije riješilo, mi smo 2012. odustali od ovaca, 2015. smo poslali Ministarstvu dopis što se to događa jer smo vidjeli da se nitko ne brine o tome, da nitko to ne sanira, da je to sve divlje. I dobili smo odgovor da su oni 2013. dobili novac za sanaciju, ne, 2005. za sanaciju. Mada oni govore da su ulagali tu, ali ja to ne vidim. Jer sve ovo što vidite, sva ova ograda, sve je to prije 20 godina napravljeno. Ja ne vidim od 2005. da je tu nešto napravljeno. Kontejner je dovezen. Ako kontejner košta 5 milijuna, 600 tisuća kuna košta... Sada su kupili taj kamion, on je tu možda 2 mjeseca", govori Rumora.
Tužba protiv Općine Povljana
Prvi stupanj protiv Općine je Fond za zaštitu okoliša dobio, a u tijeku je drugi stupanj. Međutim, ni Fond, ni Općina, ni Trgovački sud nisu htjeli novinarima "Potrage" dostaviti presudu. Ipak, iz dopisa koji imaju vidi se da Fond nije bio zadovoljan razvojem situacije. Općina Povljana nije niti po predmetnoj Izjavi postupila i vratila sredstva zaprimljena po Ugovoru pa je zato 23. studenog 2013. zagrebačkom Trgovačkom sudu podnesena tužba protiv Općine. Ovaj deponij nema potpunu ogradu, sustav odvodnje procijednih voda niti otplinjavanja. Ne važu ono što se odloži, a i plin se ne iskorištava u energetske svrhe. Na ulazu u deponij je ekipu "Potrage" dočekao bager u kojem nije bilo nikoga.
"Trebali su imati neke boxeve, neku reciklažu, oni nemaju ništa. Vidjeli ste kako je gore sve zajedno i plastika, papir , metal. A vidite što je tu, dovoze miješani komunalni otpad. Bager je došao u petak popodne. Kada sam vam poslao slike, kada je bio kamion koji je iskrcao smeće, taj bager nije bio. To je bilo petak oko 11 i pol, a rekli su mi da je popodne došao bager oko 4 sata. U petak, to je 30., dan prije roka za zatvaranje. To je samo mazanje oči da se kao nešto radi", ispričao je Rumora.
Načelnik Povljane na službenom putu, a zamjenik se ne javlja
Što se tu točno radi, vlasti nisu htjele otkriti novinarima. Načelnik Općine kazao je da je na službenom putu, no obećao je novinarima sastanak sa svojim zamjenikom. On se danas više nije javljao na telefonske pozive. Iz Ministarstva su poručili da su oni predložili preusmjeravanje otpada u Grad Pag.
"Koji sporazum su postigli gradonačelnik, načelnik Općine, Ministarstvo nema informacije. Općina Povljana je mogla i s nekim drugom dogovoriti...", izjavila je Matak.
Mirela Holy: 'Ne znači da su sva sanirana odlagališta trebala po automatizmu biti zatvorena'
Bivša ministrica zaštite okoliša, Mirela Holy, kaže da ovo nisu jedine stvari na koje smo se obvezali. Kaže da je kraj 2018. bio najzahtjevniji rok ili obveza jer je ona podrazumijevala da Hrvatska mora sanirati sva postojeća odlagališta na koja se odlaže otpad. Podaci Ministarstva kažu da je od ukupno 103 odlagališta njih 60 sanirano. Na 14 odlagališta sanacija traje, a na 29 se tek sprema. Ukupno je zatvoreno 198 deponija.
"To ne znači da su sva sanirana odlagališta trebala po automatizmu biti zatvorena, nego to podrazumijeva da se na njih više nije smio odlagati otpad koji nije inertiziran, što znači da nije obrađen na način da više ne mijenja svoja kemijska svojstva. Koliko je meni poznato, mi imamo dva centra za gospodarenje otpadom. To je jedan za Istru, Kaštijun i jedan za PGŽ - Marišćina. I još jedan broj projekata se nalazi u većoj ili manjoj mjeri u nekakvoj papirnatoj fazi realizacije projekta", govori Holy.
Inače, do kraja 2018. Hrvatska je trebala izgraditi sve centre za gospodarenje otpadom.
U Ministarstvu svjesni da kaskamo za obavezama
"Ima jako puno obveza, neki rokovi su vezani za2018, neki za 2020. Još uvijek radimo na smanjenju biorazgradivog dijela otpada koji završavaju na odlagalištu, moramo zatvoriti sva odlagališta koja definitivno još nisu sva zatvorena i u 2020. godini moramo doći do 50 posto odvojenog prikupljenog otpada iz komunalnog otpada", rekla je Matak. Zbog svega navedenog možemo očekivati plaćanje penala, a oni bi mogli iznositi desetke milijuna kuna. Međutim, u Ministarstvu još ne žele govoriti o ciframa.
"Iz razloga što je proces na sudu europskom gdje se odlučuje koliki će biti penali to su dugi procesi, prva presuda nikada ne završi s kaznom, tek druga. Taj proces ovisi o jako punio faktora, među kojim i to što sada činimo i koliko se država zalaže da postigne te ciljeve", zaključila je Matak za "Potragu".
