Ako ti već država ne želi ili ne može pomoći, vrijeme je da uzmeš stvar u svoje ruke. Tako je i Dragutin Guzovski, čelnik udruge logoraša Vukovarsko-srijemske županije, odlučio je podići tužbu protiv Republike Srbije zbog šest i pol mjeseci torture u koncentracijskom logoru u Sremskoj Mitrovici, nakon zarobljavanja u Vukovaru 1991. godine, piše Deutsche Welle.
Guzovski je rekao da su on i Danijel Rehak, predsjednik Hrvatskog društva logoraša srpskih koncentracijskih logora, posjetili sve ministare pravosuđa, međutim nakon godina uzaludnog čekanja angažirao je odvjetnika u Srbiji koji je pokrenuo tužbu za naknadu štete.
"Ovo je samo probni balon, nas trojica smo, ja Antun Horvat i Srećko Glamočak odlučili tužiti Republiku Srbiju", rekao je Guzovski koji vjeruje da neće doći do pravog postupka, već da će mu biti ponuđena nagodba.
Dragutina više brine protok vremena nego ishod tužbi. Kako sam kaže, nitko tko je izašao iz logora nije umro od starosti. Trauma, batine i neljudski uvjeti kojima su bili izloženi uzimaju danak. Karcinomi, moždani i srčani udari su osnovna tri razloga od kojih umire ova populacija. Torture koje su proživjeli su, kaže Guzovski, su kao tempirana bomba koja i godinama poslije uzima živote, piše DW.
Dragutin Guzovski
Proveo je 126 dana u samici i izgubio 46 kg
Dragutin, koji je prije dolaska u logor bio tri puta ranjen a i danas pored kralježnice nosi geler, proveo je u logoru šest i pol mjeseci, od 18. studenoga 1991. do 22. svibnja 1992. godine. Od toga je čak 126 dana bio u samici u kojoj vrata nekad nisu otvarali danima.
U logoru je izgubio 46 kilograma, a iz njega je izašao sa slomljenom prsnom kosti, slomljenih sedam rebara i slomljenom zglobnom čašicom na desnom ramenu.
Od Srbije traži 51 tisuću eura kao odštetu
Iako ga, prema njegovim riječima, novac ne motivira, Guzovski kao kompenzaciju za torturu traži 51 tisuću eura. Pravi razlog zašto je tužio Srbiju je zbog nezakonitog lišavanje slobode, deportacije i odvođenja u logor, nehumanog i neljudskog postupanja i totalnog kršenja Ženevske konvecije o postupanju s ratnim zarobljenicima.
S obzirom da postoji lista ljudi koje Srbija traži kako bi im sudila na temelju priznanja koja su izvukli iz njih batinama u logorima, bivši logoraši boje se posljedica, pa se ne usuđuju putovati izvan Hrvatske.
"Ja dvadeset i nešto godina nisam išao preko granice iako se protiv mene ne vodi nikakav postupak," rekao je Guzovski.
SRBIJA PONUDILA ODŠTETU BRANITELJU ZLOSTAVLJANOM U LOGORU: ‘Ovo bi moglo otvoriti vrata i drugima’
Crna gora je isplatila odštete logorašima
Crna Gora, koja je bilo dio države Srbija i Crna Gora, priznala je odgovornost za logor u Morinju. Isplatila je odštete logorašima iz Dubrovačko-neretvanske županije, pa, smatra Guzovski, to bi trebala učiniti i Srbija, kojoj je postojanje logora zasigurno neugodna činjenica, a mnogi Srbi nisu ni svjesni što se sve događalo u Srbiji.
"Šutjeli smo dugo godina i vidjeli da moramo krenuti sami. Ovo su sada privatne tužbe. Ja ne znam tko je s kime kakav sporazum napravio, ali to me ni ne zanima," kaže Dragutin Guzovski dok nam pokazuje dokaze kojima raspolaže.
I dok je Guzovski, prema vlastitim riječima, imao tu sreću što je bio odveden u Srbiju, ostaje nejasno što će biti sa zatočenima u tzv. srpskoj krajini, Kninu, Glini, Dalju, Negoslavcima. On je predložio da se njima odšteta uvrsti kao trošak mirne reintegracije.
Kako piše DW, postoje informacije iz Ministarstva pravde u Beogradu da je tužba u postupku. Zakazano je pripremno ročište, a navodno srbijansko Državno pravobranilaštvo priprema nagodbu.
Rad ga je spasio
Prije rata, Dragutin Guzovski, magistar ekonomskih znanosti, bio je direktor komunalne gradske tvrtke, a vrlo brzo nakon izlaska iz logora počeo je raditi u zagrebačkoj "Čistoći".
Nakon četiri godine preselio se u Vinkovce gdje je bio zamjenik župana. Tijekom mirne reintegracije ustrojio je Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje u Vukovarsko-srijemskoj županiji, gdje i danas radi.
Kako sam kaže, rad ga je spasio.
