Predsjednik Vlade Andrej Plenković jučer je odlučio svima u javnom sektoru povećati plaću za 6,12 posto. Time će osigurati povišicu administratorima po ministarstvima, tajnicama i pravnicima u bolnicama, računovođama u školama za isti iznos kao i učiteljima, doktorima ili socijalnim radnicima, što bi od 2021. trebalo stvoriti novih 1,8 milijardi kuna troškova godišnje, dok će se iduće godine stvoriti 1,1 milijarda kuna troška, piše Večernji.
Zbog tih troškova, koji će uzrokovati gubitak prihoda u državnom proračunu, Vlada je odlučila odustati od smanjenja stope PDV-a na 24 posto. S druge strane, Vlada je i za zaposlene u privatnom sektoru, iz čijih se poreza financiraju svi državni i javni službenici, pripremila podizanje razine osobnog odbitka za 200 kuna, s 3800 na 4000 kuna.
Računica pokazuje kako će državni birokrati dobiti mjesečne povišice veće od 500 kuna, dok bi se zaposlenici u privatnom sektoru koji imaju plaću veću od 5000 kuna trebali zadovoljiti s mrvicama od 48 kuna i to ako ne koriste olakšice za djecu i žive u Zagrebu. Istih 48 kuna će uz svoju povišicu dobiti i državni i javni službenici.
Dobrostojeći javni sektor
Plaće u javnom sektoru su već rasle pa je tako od 2017. godine do ovogodišnjeg srpnja osnovica plaća javnih i državnih službenika i namještenika povećana za devet posto. Podaci Državnog zavoda za statistiku o prosječnoj plaći u obrazovanju, zdravstvu i javnoj upravi kazuju da je u tim sektorima prosječna plaća porasla za 640 do 818 kuna. Tako bi javni sektor trebao dodatno učvrstiti poziciju natprosječno plaćenog dijela u Hrvatskoj, koju ionako drži.
Iako sindikalci tvrde da su plaće u prosvjeti ili zdravstvu izuzetno niske, statistika pokazuje da je prosječna plaća u školstvu u srpnju iznosila 6685 kuna, a da su u tom sektoru plaće u posljednje dvije godine porasle za 640 kuna. Također, plaća birokrata u ministarstvima u zadnje dvije godine je narasla za 682 kune te je u srpnju iznosila u prosjeku 7361 kunu.
Hranjenje glomaznog sustava
Tako će se Plenkovićevom uravnilovkom potrošiti ogroman novac kako bi se istim novcem zadržalo nezadovoljne liječnike i nepotrebne birokrate. U u 2021. godini državi će trebati 31,4 milijarde kuna za plaće, odnosno 4,7 milijardi kuna više nego u 2017. godini. To su rashodi koje će proračun u slučaju krize teško izdržati i kojim se stvara pritisak na privatni sektor koji sve to financira kroz poreze. Naime, da bi plaće mogle toliko rasti, BDP mora nastaviti rasti po stopi od dva posto, inače će proračun ponovno biti deficitaran.
"Mi kao poslodavci nismo sretni da se ponovo povećavaju troškovi državnog proračuna i da se povećavaju plaće bez da se u jednom resoru napravila ozbiljna reforma i analiza kako sustav optimizirati", rekao je direktor Hrvatske udruge poslodavaca, Davor Majetić upozorivši da je državni aparat preglomazan, preskup i neizdrživ i pozivajući se na analize učinkovitosti javnog sektora.
Ministar financija Zdravko Marić rekao je da će se osnovica dizati u tri navrata, a ukupno s prethodnim povećanjima u četiri će godine Vlada primanja svojih zaposlenika kroz osnovicu povećati za 18,3 posto.
Poreznog rasterećenja nije ni bilo, tvrdi porezni stručnjak Hrvoje Zgombić jer je udio poreznih prihoda u BDP-u narastao s 20 posto u 2015. godine na 20,4 posto lani, a trebao je pasti. Dodaje i da je od 2008. do 2013. privatni sektor izgubio najmanje 100.000 radnih mjesta, a javni sektor je porastao za 11.000 osoba. Prema njegovoj procjeni, postoji najmanje 50.000 zaposlenih viška, na čije se plaće potroši šest milijardi kuna godišnje.
