"Hrvatska je među onim državama članicama koje se zalažu da politika proširenja ne bude zaboravljena na duže staze. Smatramo da Europska unija mora aktivnije iskoračiti prema Bosni i Hercegovini, Srbiji, Crnoj Gori, Albaniji, Makedoniji, Kosovu. Taj iskorak, uz inzistiranje na usvajanju visokih standarda, geopolitička je nužnost i najefikasnije sredstvo za smirivanje svih vrsta međudržavnih, međuetničkih i socijalnih napetosti na ovom prostoru", rekao je Milanović u izvješću o sastancima Europskog vijeća u prošloj godini.
Rekao je da će teroristički napad na redakciju francuskog satiričkog lista Charlie Hebdoa sigurno dovesti do puno većeg angažmana cijele Europske unije na pitanjima unutarnje sigurnosti i sprečavanja akcija islamističkih terorista. Nužan je aktivniji pristup u sprečavanju radikalizacije mladih ljudi i njihovu regrutiranju među teroriste, kao i nadzor boraca koji se vraćaju u Europu iz Sirije i Iraka.
"Hrvatska u tome ima istaknutu i odgovornu ulogu, prije svega zbog svog geopolitičkog položaja i činjenice da su naše granice ujedno i vanjske granice Europske unije, i da ćemo 1. srpnja ove godine, što je najraniji mogući datum, aplicirati za ulazak u Schengensku zonu", naglasio je hrvatski premijer.
"Ono od čega Europa u tom odnosu nikako ne smije odustati jesu sloboda mišljenja i sloboda govora, najviše vrijednosti suvremene civilizacije", naglašava Milanović.
Tri tematska bloka
Podsjetio je da su tijekom 2014. održana četiri redovna i dva izvanredna zasjedanja Europskog vijeća te da su njima dominirala tri tematska bloka. Prvi je prevladavanje gospodarska stagnacije, praćene visokom nezaposlenošću i fiskalna makroekonomska konsolidacija zemalja Unije. Drugi blok je ukrajinska i sigurnosna kriza izazvana ruskom aneksijom Krima. Treći je pitanje energetske sigurnosti i učinkovitosti, te klimatske politike.
Po njegovim riječima, ove teme će zasigurno obilježiti sastanke Europskog vijeća i u ovoj godini.
S temom energetike povezano je i kreiranje zajedničke europske politike prema ukrajinskoj krizi tj. prema Ruskoj Federaciji koja je anektirala dio ukrajinskog teritorija i podupire proruske pobunjenike na istoku Ukrajine, kazao je.
Bez obzira na blisku ekonomsku vezu dijela država članica s Rusijom, Europsko vijeće donijelo je odluku o uvođenju ekonomskih sankcija koje se tiču prije svega ruskog financijskog i energetskog sektora.
"Razlog za ukidanje sankcija može biti samo radikalna promjena u političkom ponašanju Rusije, odnosno rusko poštivanje potpisanih sporazuma i ukrajinskog suvereniteta. No mora se inzistirati na dijalogu jer sankcije prema Rusiji nanose štetu i europskom gospodarstvu, uključujući i hrvatsko koje nam je najvažnije".
Ciljevi EU
Naglasio je kako su ciljevi Europske unije jačanje gospodarstva s više radnih mjesta i više fiskalne odgovornosti, zatim uspostava društava koja mogu ekonomski osnažiti i efikasno štititi sve svoje građane, sigurna budućnost s obzirom na energetiku i klimatske promjene, potom progresivno područje temeljnih ljudskih sloboda i pravosuđe koje uživa povjerenje građana, te učinkovito zajedničko djelovanje u svijetu.
"Ustrajat ćemo na borbi protiv socijalne isključenosti i nejednakosti koje vode u ekstremizam i nasilje. Ustrajat ćemo na zaštiti najslabijih i na što ispunjenijem i ugodnijem životu ljudi koji žive od svog poštenog rada. Zalaganje za te vrijednosti i prakticiranje tih vrijednosti bit će hrvatski doprinos izgradnji sretnije i bolje Europske unije", rekao je na kraju Milanović.
Bilo je ovo drugo izvješće te vrste koje je premijer podnio Saboru, a po Zakonu o suradnji Sabora i vlade na europskim poslovima mora ga podnijeti na početku prvog godišnjeg zasjedanja Sabora.
