Predsjednik Vlade Andrej Plenković uputio je sućut u povodu smrti predsjednika Vrhovnog suda Radovana Dobronića, istaknuvši doprinos Dobronića unaprjeđenju pravne sigurnosti, podršci pravima pojedinaca i promicanju pravde, kao i jačanju neovisnosti sudstva u Hrvatskoj.
''Sa žaljenjem sam primio vijest o preranom odlasku Radovana Dobronića, predsjednika Vrhovnog suda Republike Hrvatske. Kao predsjednik Vrhovnog suda i ranije kao sudac Trgovačkog suda dao je doprinos unaprjeđenju pravne sigurnosti, podršci pravima pojedinaca i promicanju pravde, kao i jačanju neovisnosti sudstva. Njegov odlazak ostavlja dubok trag u pravosudnom sustavu naše zemlje", naveo je premijer Plenković.
Izraze iskrene sućuti i dubokog poštovanja predsjednik Vlade Plenković uputio je obitelji, suradnicima i prijateljima Radovana Dobronića, u ime Vlade RH i svoje osobno, priopćeno je iz Vladine Službe za odnose s javnošću.
Predsjednik Republike Hrvatske Zoran Milanović također je izrazio sućut. "S velikim žaljenjem primio sam tužnu vijest o smrti gospodina Radovana Dobronića, predsjednika Vrhovnog suda Republike Hrvatske", napisao je na svom Facebook profilu.
Sućut obitelji i prijateljima preminulog uputio je i predsjednik Hrvatskoga sabora Gordan Jandroković. "Vjerujem kako će se njegove kolegice i kolege, kao i suradnice i suradnici s poštovanjem sjećati njegovog ukupnog doprinosa pravnoj struci, njegove profesionalnosti, kao i njegovih ljudskih kvaliteta. Poštovana obitelji i prijatelji gospodina Dobronića, u ovim vam teškim trenucima primite još jednom izraze moje duboke sućuti“, napisao je predsjednik Sabora.
'Sudovi će i nadalje obnašati sudbenu vlast...'
Nakon smrti Radovana Dobronića, koji je preminuo u subotu ujutro, Državno sudbeno vijeće (DSV) u ponedjeljak će ovlastiti suca Vrhovnog suda da do izbora novog predsjednika obavlja poslove sudske uprave, izvijestio je u subotu Vrhovni sud.
U priopćenju navode da je predsjednik Državnog sudbenog vijeća, Darko Milković, sjednicu na kojoj će vijeće ovlastiti suca Vrhovnog suda da do izbora novog predsjednika obavlja poslove sudske uprave zakazao za ponedjeljak 10. ožujka u 12 sati.
"Dakle, sudovi će i nadalje obnašati sudbenu vlast u skladu s Ustavom i zakonom", ističu na Vrhovnom sudu.
Najviši sud u priopćenju je naveo da je Dobronić umro u subotu u ranim jutarnjim satima, u svom domu, nakon duge i teške bolesti, u 65. godini.
Njegova smrt pogodila je suce i službenike Vrhovnog suda i cijelu sudbenu vlast kojoj je bio na čelu zadnje tri i pol godine. Iako teško bolestan, obnašao je svoju dužnost do pred sam kraj.
O vremenu i detaljima posljednjeg ispraćaja i komemoraciji za predsjednika Dobronića, javnost će biti pravovremeno obaviještena, ističu na Vrhovnom sudu.
Sudac poznat po presudi u slučaju franak i naporima za unaprjeđenje pravosuđa
Dobronić je na čelo Vrhovnog suda izabran u listopadu 2021. čime je okončano višemjesečno nesuglasje oko kandidata za tu dužnost između predsjednika RH Zorana Milanovića kao ustavnog predlagatelja i premijera Andreja Plenkovića koji je i tada držao parlamentarnu većinu.
Široj javnosti od ranije poznat kao trgovački sudac koji je presudio u korist korisnika kredita u švicarskim francima Dobronić je na dužnost izabran podrškom širokog političkog spektra u vrijeme kada se pravosuđe često spominjalo kao najslabija karika hrvatskog društva.
U prvom intervjuu za Hinu nakon izbora na čelo sudbene vlasti Dobronić je kazao da svoje imenovanje prvenstveno želi iskoristiti za unaprjeđenje pravosuđa "na način koji će kod građana i poduzetnika stvoriti osjećaj jačanja pravnog reda te pravednog djelovanja sustava".
"Slika pravosuđa će se postupno poboljšati u onom trenutku kada sudovi svojim presudama u javnosti stvore utemeljeni osjećaj da se sudi ujednačeno te da sudovi imaju jednak pristup prema svim strankama. I onda kada presude budu ne samo formalno zakonite nego i životno opravdane, razumne i ujedno pravedne. Radi se upravo o bitnom dijelu koji do sada nije bio u dovoljnoj mjeri zastupljen u sudskoj praksi", istaknuo je tada Dobronić.
Habijan: Dobronić ostavio velik trag u pravosudnim krugovima
Ministar pravosuđa, uprave i digitalne transformacije Damir Habijan izrazio je u subotu sućut u povodu smrti predsjednika Vrhovnog suda Radovana Dobronića, istaknuvši da je Dobronić ostavio velik trag u pravosudnim krugovima.
"Sa žaljenjem sam jutros primio vijest o njegovoj smrti. Mogu reći da je kao predsjednik Vrhovnog suda, ali isto tako i tijekom karijere suca Trgovačkog suda, ostavio velik trag u pravosudnim krugovima", izjavio je Habijan novinarima na promotivnoj akciji utrke Yellow Ribbon Run, u organizaciji njegova ministarstva.
Dobronića je, kaže, osobno poznavao još dok je radio kao odvjetnik, a i kasnije kao ministar pravosuđa, dodavši kako su imali dobru i korektnu suradnju.
Upitan za proceduru oko izbora novog predsjednika Vrhovnog suda, ministar pravosuđa Habijan rekao je da je ona predviđena Zakonom o sudovima.
Državnosudbeno vijeće (DSV) pokrenut će postupak izbora predsjednika Vrhovnog suda u roku od 30 dana. Nakon toga će se raspisati poziv na koji se mogu javiti kandidati. Predsjednik države predlaže jednog od kandidata, a u konačnici ga bira Hrvatski sabor. Predsjednik države mora zatražiti prethodno mišljenje Opće sjednice Vrhovnog suda koju čine svi suci Vrhovnog suda zajedno s osobom koja će obnašati poslove sudske uprave do izbora novog predsjednika suda. Isto tako za kandidata je potrebno i mišljenje nadležnog saborskog odbora.
"Nakon toga predsjednik države predlaže Saboru kandidata za predsjednika Vrhovnog suda. To je procedura, a predviđeni su i neki rokovi u okviru kojih se ona mora završiti", istaknuo je ministar pravosuđa, uprave i digitalne transformacije Habijan.
POGLEDAJTE VIDEO: Pomorci održali mirni prosvjed u Splitu i Rijeci: 'Kompanija je kriva za propuste'
