Iako je broj stranih studenata u Njemačkoj neko vrijeme stagnirao, od 2009. godine sve više mladih se odlučuje za studiranje na nekom od njemačkih visokih učilišta. Među njima je i sve više mladih s hrvatskim putovnicama. Prema posljednjim statistikama Njemačkog centra za sveučilišno i znanstveno istraživanje prošle je godine na različitim fakultetima u Saveznoj Republici Njemačkojbiloregistrirano 4.345 hrvatskih studenata.
Poljska, Slovenija i Austrija privlačne mladima
Mladim Hrvatima su za studentske razmjene privlačne Poljska, Slovenija i Austrija, dok u Njemačku odlaze kad imaju priliku dobiti stipendiju za studij. Ova država Hrvatima je prirodno odredište zbog brojne hrvatske dijaspore, i zbog tradicionalnih veza, piše Deutsche Welle.
Cilj se postiže isključivo kroz uporni rad
"Njemačku Hrvati osjećaju gotovo kao svoju drugu zemlju, a i prihvaćenost hrvatske populacije u Njemačkoj je opće poznata. Međutim, ipak primarni razlog ostaje Njemačka kao gospodarska lokomotiva Europe pa i svijeta pa su i dalje želje u takvoj zemlji lakše ostvarljive", govori profesor i geograf Stjepan Šterc sa zagrebačkog Prirodoslovno matematičkog fakulteta.
No predodžbe o jednostavnom i lakom zapošljavanju često prestaju prelaskom granice. Tada mnogi postaju svjesni da se mogućnosti ne pronalaze na svakom uglu te da se cilj postiže isključivo kroz uporni rad.
Erna nije spremna spakirati kofer i tražiti posao u Hrvatskoj
To je jasno i 24 – godišnjoj Erni Imamović iz Zagreba koja je upravo završila svoj posljednji semestar diplomskog studija politologije na Sveučilištu Johannesa Gutenberga u Mainzu. Erna je došla u Mainz na samo jedan semestar i to preko Erasmus razmjene, no sada kada je razmjena gotova, ona nije spremna spakirati kofer i tražiti posao u Hrvatskoj. Plan joj se promijenio te će pokušati ostati, savladati jezik i upisati još jedan diplomski studij. Jer u tom planu vidi mnogo više mogućnosti za sebe nego u domovini.
"Osim vrlo dragih ljudi kod kuće i moje obitelji koja mi je iznimno važna, mene jednostavno u Hrvatskoj ništa drugo ne očekuje. Za promjenu stanja svijesti i promjenu društvenih prilika, promjena ne može krenuti samo od mene, od jedinke, nego je potrebna i druga strana, vlast, organizacija. A to je kod nas nažalost duboko zakazalo. Mladim ljudima u Hrvatskoj se ne daje šansa", navodi ova studentica razloge svog ostanka u inozemstvu.
Posljedice mobilnosti
Slično situaciju u zemlji vide i brojni drugi studenti iz Hrvatske koji studiraju u Njemačkoj.
To znaju i u Ministarstvu znanosti, obrazovanja i sporta u Hrvatskoj. Iako samo Ministarstvo potiče mobilnost studenata, smatraju da to nosi i neke druge posljedice.
"Formirajući takvu političku poziciju, svjesni smo toga da ona sa sobom nosi rizik 'odljeva mozgova', odnosno opasnost da izgubimo, privremeno ili za stalno, naše najkompetentnije mlade ljude koji bi mogli doprinijeti, da ostanu u Hrvatskoj, boljem gospodarskom razvoju", navodi Ministarstvo u svom pismenom odgovoru za Deutsche Welle.
"Koncept cirkulacije mozgova ili 'brain circulation' znači da naša politika ide prema tome da se unaprijedi kvaliteta posebno doktorskih studija kako bismo privukli mlade znanstvenike i istraživače u Hrvatsku", objasnila je glasnogovornica MZOS –a Gordana Zuccon.
http://www.dw.de/na-sveu%C4%8Dili%C5%A1ta-umjesto-na-bau%C5%A1tele/a-17849445
