Parkinsonova bolest, povezana s podrhtavanjem, ukočenošću i poteškoćama u kretanju, uzrokovana je umiranjem neurona duboko u mozgu.

No, veći broj istraživanja sugeriraju kako se o toj bolesti cijelo vrijeme pristupa na pogrešan način.

Naime, novi dokazi ukazuju kako bolest može zapravo započeti u crijevima, a ne u mozgu. Smatraju kako bi se time mogle objasniti neke od čudnih slučajnosti u kojima su se pacijenti žalili na probavni zatvor čak i deset godina prije pojave ostalih simptoma.

Tretmani postoje, ali znanstvenici još uvijek ne razumiju kako bolest napreduje ili što je točno uzrokuje.

“Po prvi put otkrili smo biološku vezu između crijevnog mikrobioma i Parkinsonove bolesti, Općenito, ovo istraživanje otkriva da neurodegenerative bolesti mogu svoje korijene imati u crijevima, a ne kao što se prethodno mislilo u mozgu", rekao je voditelj istraživanja Sarkis Mazmanian sa Kalifornijskoga instituta za tehnologiju (Caltech).

Tim Caltech-a proučavao je modificirane miševe čija je osjetljivost na Parkinsonovu bolest pojačana prevelikom proizvodnjom alfa-synukleinskih vlakana. Miševi su uzgojeni ili u normalnim, nesterilnim uvjetima ili u sterilnom okolišu. Miševi uzgojeni u sterilnim kavezima pokazali su manji broj motoričkih nedostataka, ali i manje toksičnih vlakana u mozgu, dok su miševi uzgojeni u nesterilnim uvjetima razvili simptome  Parkinsonove bolesti.

Na kraju, ubrizgavaju se crijevne bakterije iz ljudi koje pate od Parkinsonove bolesti u miševe koji su slobodni od bakterija nakon čega je primjećeno pogoršanje stanja, a crijevne bakterije uzete iz zdravih ljudi nisu imale učinka.

“To je bio trenutak istine, miševi su bili genetski identični, a jedina razlika bila je prisutnost ili odsustvo crijevnih mikrobioma,” rekao je član tima Timothy Sampson. “Prilično smo sigurni da crijevne bakterije reguliraju te su čak i potrebni za pojavu simptoma Parkinsonove bolesti.”