Pregovarački odbori Vlade i sindikata javnih službi, u kojima je zaposleno oko 180.000 ljudi, i državnih službi, gdje radi oko 63.000 djelatnika, pregovarat će o povećanju osnovice za plaće za šest posto, slijedom rasta BDP-a u dva uzastopna tromjesječja za dva i više posto, sukladno sporazumu iz 2009. godine, koji je praktički stupio na snagu od 1. siječnja.
U proračunu nema sredstava za povišice
Vlada ne spori da sindikati imaju pravo na tu povišicu, ali za ispunjenje tih obaveza potrebno je oko 1,8 milijardi kuna na godišnjoj razini, a tih sredstava nema u novom državnom proračunu, niti su predviđena u projekcijama proračuna za 2017. i 2018.
Sindikati su najavili da neće odustati od tih šest posto, nego su spremni braniti svoja prava svim legalnim sredstvima, a mogu pristati tek na kraću odgodu primjene sporazuma, ako to Vladini pregovarači dobro argumentiraju.
Predsjednik Matice hrvatskih sindikata Vilim Ribić tvrdi da vladajući imaju još dvije obveze za povećanje plaća, jedna je usklađivanje pariteta u javnim službama i gospodarstvu na pretkriznu razinu (radi se o usklađivanju plaća VSS početnika u javnim službama s prosječnom plaćom u "privredi", a zatim dovesti taj paritet u odnos iz 2008. godine), a drugi je dostizanje dogovorene relativne ciljane razine cijene rada.
Osim osnovice treba isplatiti i dodatke, regrese i božićnice
Stoga Ribić upozorava da su Vladine obveze prema javnim i državnim službenicima znatno više od 1,8 milijardi kuna. Poručuje da su sindikati spremni na kompromis, ali to ne znači odustajanje ili prolongiranje ispunjenja njihovih zahtjeva unedogled.
Predsjednik Sindikata državnih i lokalnih službenika i namještenika Hrvatske Boris Pleša očekuje od Vladinih pregovarača prijedloge za rješavanje problema povećanja osnovice za šest posto, a bez toga ne može razgovarati o mogućoj odgodi primjene sporazuma.
Pleša upozorava da Vlada treba osigurati i sredstava za dodatke zaposlenima u državnim službama od 4, 8 i 10 posto, kako bi se s isplatom tih prava nastavilo i nakon prva dva mjeseca ove godine. Podsjetio je kako je Ustavni sud lani donio odluku da se nakon dvije godine uskrate od 1. siječnja ti dodaci moraju isplaćivati, osim ako se sa sindikatima drugačije ne dogovori.
Osim toga, budući da više ne vrijedi Zakon o uskrati, Pleša podsjeća da bi njihovi članovi trebali ove godine dobiti i regres i božićnicu u ukupnom neoporezivom iznosu od 2500 kuna.
Petrov se nada kompromisu
Vlada je u srijedu imenovala pregovaračke odbore za pregovore sa sindikatima o izmjenama kolektivnih ugovora za javne i državne službe i osnovici za plaće, a na njihovu je čelu potpredsjednik Vlade Božo Petrov.
Petrov je izrazio nadu u postizanje kompromisnog dogovora jer s Vladine strane postoji dobra volja, a nada se da će isto tako biti i na sindikalnoj strani, odnosno da su svi svjesni "situacije u kojoj se nalazimo".
U Vladin pregovarački odbor za kolektivne pregovore sa sindikatima javnih službi imenovani su i ministrica uprave Dubravka Jurlina Alibegović, ministrica rada i mirovinskoga sustava Nada Šikić, ministar financija Zdravko Marić, ministar zdravlja Dario Nakić, ministar znanosti, obrazovanja i sporta Predrag Šustar, ministrica socijalne politike i mladih Bernardica Juretić i ministar kulture Zlatko Hasanbegović.
U Vladin odbor za kolektivne pregovore s državnim službenicima i namještenicima imenovani su i ministrica uprave Dubravka Jurlina Alibegović, ministrica rada i mirovinskoga sustava Nada Šikić, ministar financija Zdravko Marić, ministar unutarnjih poslova Vlaho Orepić, ministar pravosuđa Ante Šprlje i ministar obrane Josip Buljević.
Podsjetimo, jučer je premijer Orešković kratko prokomentirao današnje izglasavanje proračuna u Saboru i pregovore sa sindikatima.
“Nadam se da će proračun proći, a s gospodinom Petrovom sam dogovorio pristup sa sindikatima. Jasno je da novca za povećanje plaća ove godine nema. Ako bude rasta BDP-a onda će kamate biti manje i tu bi se mogla dobiti milijarda i pol”, rekao je Orešković.