Milan Bandić, Andrija Hebrang, Dragan Primorac, Vesna Pusić i Nadan Vidošević nalaze se u okviru od maksimalno četiri-pet postotnih poena, što znači da će razliku između poraza i ulaska u drugi krug (Ivo Josipović je, čini se, neupitno vodeći) činiti nikad manji broj glasova.
Hrvatska, unatoč svim upozorenjima javnosti, nevladinih udruga i dijela političke scene o nužnosti sređivanja biračkih popisa, u takve izbore ulazi s najvećim brojem birača do sada, piše Novi list.
Prema službenom podatku Ministarstva uprave, predsjednika će birati 4,495.006 birača.
Ta brojka označava čak 919.974 duša više nego što je biralo prvog hrvatskog predsjednika Franju Tuđmana 1992. godine, ili 91.073 birača više nego što prije nepunih pet godina za drugi mandat biralo Stjepana Mesića.
Po posljednjem popisu stanovništva, onom iz 2001. godine, Hrvatska je imala 4,437.460 stanovnika (što je brojka koja, jasno, uključuje i mlađe od 18 godina, koji nemaju pravo glasa), a do danas je taj broj, procjenjuje se, zbog negativnog prirasta stanovništva, smanjen za oko 100 tisuća.
Aktivist GONG-a Dragan Zelić, koji se posebno bavi izborima i biračkim popisima, boji se mogućnosti koju ovako nesređeni popisi birača i vrlo male granice između kandidata otvaraju – manipulacije rezultatima.
"Imamo, dakle, ljude koji su fiktivno prijavljeni u Hrvatskoj i na osnovu toga ostvaruju biračko pravo. No, oni žive i rade, recimo, negdje u Njemačkoj i zna se da neće doći na izbore. Ako se želi manipulirati njihovim glasom, dosta je da se zaokruži njihovo ime na popisu i ubaci listić", objašnjava Zelić moguću proceduru zloupotrebe biračkog prava.
Nešto slično dogodilo se na svibanjskim lokalnim izborima u Omišu, zbog čega je podnesena i kaznena prijava.
Također, prije pet godina, baš je GONG u dijaspori otkrio nekoliko slučajeva "izlazaka" na izbore već godinama mrtvih ljudi, po istom pravilu, netko je zaokružio njihova imena na biračkim popisima i glasao umjesto njih.
"Popisi birača i ostale državne evidencije moraju se pod hitno srediti. Kako se došlo do ovolikog broja birača je totalna enigma, ne zna se ni koliko točno Hrvatska ima državljana, ni kako i koliko ti ljudi ostvaruju svoja prava", kazao je Zelić.
Podsjetimo, zbog medijskih napisa o biračkim popisima pred svibanjske, lokalne izbore, predsjednik Državnog izbornog povjerenstva Branko Hrvatin tražio je od ministra unutarnjih poslova Tomislava Karamarka da se ispitaju nepravilnosti i srede popisi birača.
Iako je novi Zakon o prebivalištu, koji je trebao biti osnova za sređivanje popisa, MUP obećavao početkom jeseni, a Jadranka Kosor u Saboru obećavala žurno sređivanje stanja s biračkim evidencijama, od svega je ispalo – preko 90.000 birača više nego na posljednjim predsjedničkim izborima, zapamćenima po glasovima mrtvih birača, piše Novi list.
Prethodni članci:
arti-200912220176006 arti-200912150363006 arti-200912100259006
