Miroslav Šeparović, predsjednik Ustavnog suda RH, osvrnuo se na nekoliko odluka za koje postoji poseban interes javnosti.
Šeparović je govorio o "ocjeni ustavnosti zakona o ovlastima Stožera civilne zaštite, te ocjeni ustavnosti i zakonitosti odluka Stožera civilne zaštite" i o "ocjeni ustavnosti Zakona o najmu stanova".
"Odluka o tome hoće li se pojedina prava ograničiti pozivanjem na članak 17 Ustava isključivo je u nadležnosti Sabora. Ustavni sud nije nadležan ocjenjivati treba li ili ne Sabor u posebnim okolnostima, neovisno o tome jesu ili ili ne navedena u članku 17. primijeniti ili ne taj članak Ustava. Navedeni izbor Ustavni sud je prepustio Saboru kao zakonodavnom tijelu. Činjenica da zakoni i mjere nisu donijeti na osnovu članka 17. ne čini te zakone i mjere neustavnima", rekao je Šeparović.
Stožer spada u tijela izvršne vlasti
"Stožer je stručno tijelo i djeluje pod neposrednim nadzorom Vlade. Stožer spada u tijela izvršne vlasti i on donosi odluke i upute koje provode jedinice lokalne samouprave", dodao je.
"Pojedinačne odluke Stožera podložne su sudskoj i izvansudskoj kontroli. Ustavni sud odlučio je da mjere Stožera imaju isti cilj, sprečavanje širenja pandemije i zaštite zdravlja i stoga je neupitna njihova validnost. Slijedom svega navedenog, Ustavni sud odlučio je da je donošenjem zakona sa svrho sprečavanja i širenja zaraznih bolesti propisuju mjere kojim se ograničavaju neka prava i slobode, Hrvatski sabor je postupao u skladu s svojim ovlastima", rekao je Šeparović.
Samoizolacija se određuje usmenim nalogom i to je osobna individualna mjera
''U odnosu na mjeru samoizolacije, Ustavni sud je utvrdio da mjera predstavlja ograničenje određenih prava i sloboda. Stoga je potrebno utvrditi ima li njeno izricanje zdravim osobama racionalno opravdanje. Ustavni sud je utvrdio da njeno izricanje nije sporno jer je riječ o sigurnosnoj mjeri preventivne naravi. Privremenom zabranom kretanja osobama za koje postoji razumna sumnja da su bili izloženi opasnosti zaraze želi se spriječiti mogućnost širenja bolesti. Ta mjera se određuje usmenim nalogom i to je osobna individualna mjera i evidentiraju se sve osobe kojima je ona izrečena. Ustavni sud je odlučio da su mjere koja nadležna tijeka podložne sanitarno-inspekcijskom nadzoru te se naređuju rješenjem koje ne odgađa njihovo izvršenje, a u iznimim okolnostima mogu se narediti i usmeno", rekao je Šeparović.
"Što se tiče izmjene zakona o lokalnim izborima i zakona o ugostiteljskim objektima, utvrdili smo da se radi o ograničenjima sukladnima Ustavu".
Obveza korištenja maski predstavlja nužnu mjeru
"Što se tiče obveze nošenja maski, osporene mjere koje je donio Stožer, Ustavni sud je ispitao s aspekta zaštite ljudskog dostojanstva. Sud je utvrdio da su na tu nužnost upozorile brojne međunarodne organizacije. Zdravstvena zaštita je preduvjet očuvanja ljudskog dostojanstva. Sud je ispitao postoji li prijeka potreba za donošenje ove odluke. Sud je ocijenio da nalaganje obveze korištenja maski predstavlja nužnu mjeru. Javni interes ima prevagu nad pojedinačnim pravima građana. Stajališta pojedinaca o neučinkovitosti nošenja maski ne može se okarakterizirati kao njihovo pravo na izbor jer potencijalno ugrožavaju druge.''
Obrazloženje Vlade nije uvjerljivo
''Što se tiče zabrana rada nedjeljom, Sud je na vlastitu incijativu zatražio očitovanje Vlade. Vlada je navela da su uzeli u obzir brojne čimbenike koji su pokazali da se najviše dobiti ostvaruje petkom, a ne nedjeljom. Nedjelja je ocijenjena kao dan umjerenog epidemiološkog rizika. Ustavni sud je ocijenio da obrazloženje Vlada da prodajni objekti neće raditi nedjeljom nije uvjerljiva. Određene trgovine, tijekom uvođenja strogih mjera, radile su svaki dan. Odluka Vlade ne čini se nužnom. Bilo je opavdanije da se kao neradni dan proglasi petak kako bi se spriječilo veće okupljanje ljudi. Donošenjem ove mjere Stožer nije postupao po načelu razmjernosti. Odluka je donijeta omjerima glasova 10 sudaca za, i tri protiv."
Podsjetimo, Ustavni sud Republike Hrvatske na sjednici održanoj 14. rujna 2020. godine donio je odluke o ustavnosti odluka Nacionalnog stožera civilne zaštite. Ustavni sud je odbacio gotovo sve prijedloge za ocjenu ustavnosti vezane za odluke Nacionalnog stožera Civilne zaštite, osim one vezane za zabranu rada trgovina nedjeljom.
Zašto odluka nije donesena ranije?
Šeparović je odgovorio na pitanje i zašto Ustavni sud ranije nije raspravljao o mjerama Stožera.
''Što bi rekao ministar Beroš hvala vam na tom pitanju. Ustavni sud je od samog početka pratio situaciju uz covid-19 i ocijenili smo da su to slične mjere ili iste koje su poduzele i druge države. Prvi prijedlozi za ocjenu ustavnosti došli su 1. travnja, a posljednji je došao 27. kolovoza. Kako je koji prijedlog dolazio slali smo ga Vladi, kako je ona slala očitovanje stizali su novi prijedlozi koje smo isto slali.
Nekad smo na sami poticaj tražili da nam Vlada obrazloži pojedine mjere. Došli su izbori, ustaljena je praksa ovog suda i svih sudova da odluke koje imaju političke implikacije ne donosi u predizborno vrijeme kako se ne bi utjecalo na rezultate izbora. Zamislite da smo odluke donijeli o tjednu pred izbore, što bi tek onda govorili da smo sluge vlasti. Postupili smo s našom praksom i praksom europskih sudova. Kad su izbori završeni predmeti nisu bili do kraja završeni, dogovorili smo se da ćemo u rujnu govoriti o odlukama. Preko ljeta se intenzivno radilo'', kazao je.
''Mislim da je rok od 5 mjeseci primjeren. Sjetite se da smo Agrokor rješavali godinu dana. Uvažavajući sve kritike da je to moglo biti brže i da smo s obzirom na broj predmeta, rad na predmetu i proučavanja mišljenja raznih eksperata koje nismo tražili, ali smo imali njihove radove, smatramo da je rok bio primjeren. Ustavni sud nije Stožer. Ne donosimo mjere i ne suzbijamo pandemiju. Uvažavam i drugačije razmišljanje i kritiku, a što se politike tiče točno je da nismo htjeli namjerno donositi odluke u vrijeme parlamentarnih izbora'', dodao je.
Javnost sjednica Ustavnog suda
Šeparović se osvrnuo i na to što mediji nisu mogli biti na sjednici kad se donosila odluka o ustavnosti mjera Stožera.
''Mediji nisu pozvani i ubuduće neće biti pozvani na sjednice suda dok se ta praksa ne promijeni. Mediji mogu biti, ai ne moraju. Zašto nisu poznati?Javnost rada Ustavnog suda osigurava se na više načina, a ne prisustvom medija na sjednicama. Javnim obajvljivanjem zapisnika sa sjednica, odluka, sažetaka, izjava predsjednika, skoro svi imate moj mobitel i kontaktirate samnom i ustavni sud je od svih sudova najviše otvoren javnosti.
Kad ste bili na ijednoj sjednici hrvatskog suda u kojem se vijećalo i glasalo? Ili kad Vrhovni sud odlučuje o žalbi? Niste bili.Ne radi se da je sud zatvoren za javnost, ali sud je ocijenio sukladno dosadašnjoj praksi, koju nitko nije doveo u pitanje, a bilo je odluka gdje je bilo razloga da se pozovu mediji jer smo se tako dogovorili'', kazao je.
''Nismo vas mogli pozvati iz epidemioloških razloga, ali da smo i mogli ne bi vas zvali. Tu gdje sjedite vi tu sjede suci. Da je tu 13 sudaca, glavni tajnik, voditeljica savjetničke službe i savjetnici, ugrozili bi i vaše i naše zdravlje. To je također bio dodatni razlog zašto mediji ne bi mogli biti da je javna rasprava. I da su bili drugačiji epidemiološki razlozi ne bi pozvali medije na sjednicu suda jer to nismo radili ni do sada. Kada to drugi sudovi budu radili to ćemo raditi i mi'', dodao je.
