Nakon što je krajem srpnja Hrvatska narodna banka (HNB) najavila da će se predložiti izmjena zakonodavstva kako bi se reguliralo odobravanje tzv. prešutnih minusa na tekućim računima, banke su, prema medijskim napisima, svojim korisnicima počele slati obavijesti da će im najkasnije od početka iduće godine smanjiti takozvane prešutne minuse.
No, isto tako, predložile su 'plan B': Odobravanje kredita na godinu dana kojim će se zatvoriti iznos smanjenog prekoračenja. Banke, naime, nude dvije vrste minusa – dopuštene i prešutne. Dopuštene koristi samo 32 tisuće građana, oni su strogo regulirani, za njih treba ispuniti uvjete, a visina kamata je limitirana, te prešutne, za koje ta pravila ne vrijede. Takve minuse koristi čak 840 tisuća građana i njihovo će im smanjenje ili ukidanje značiti veliki problem jer se minus mora nekako zatvoriti.
Nema 'hoćeš, nećeš'
O svemu ovome razgovarali smo s predsjednikom udruge Potrošač Igorom Vujovićem koji je kazao da cijeli proces u najmanju ruku nije u redu. ''Posebno kad se radi o prešutnim dopuštenim prekoračenjima. Ako uzmemo paralelu, kada vi tražite prekoračenje, odete u banku, onda vam daju i opće uvjete, morate imati tri isplatne liste, potpisujete ugovor, upoznaju vas sa zateznom kamatom. Sa svime vas upoznaju. Ali zapravo vas ne upoznaju apsolutno ni s čim, što je najgore od svega'', rekao je za RTL.hr Igor Vujović objasnivši situaciju na jednostavnom primjeru.
''Recimo, vi ste gospođa koja ima penziju od 2800 kuna i oni vam daju taj iznos uvećan tri puta, naravno da su ljudi koristili taj minus i sad se donese odluka, a radi se o čistim odlukama banke...da će se vama s 31.12. ugasi minus i da ćete biti dužni, karikiram, oko 10 tisuća kuna banci. Ali u dobroj vjeri, s obzirom da ste naš korisnik, budemo vam mi dali kredit za reprogram da se to isplati do 31.12. Nema tu znači nekog dogovora, apsolutno je čovjek doveden pred gotov čin. Što mu banka ponudi, to mora prihvatiti''.
'Ako ne prihvatiš, blokiraju te i dovedu vas u dužničko ropstvo'
Vujović ističe da je to daleko od poštene poslovne prakse. ''Daleko od toga, to su njihovi novci i to je dug, od tog se ne bježi, ali da se dovede do toga, posebno zadnjih dvije godine, jako su se smanjile plaće, neki su i ostali bez posla pa im je taj minus bio da se "prebrikaju" u ovo vrijeme, nađu novi posao i sad vam to ugase. Morate imati, ne znam, 10-15 tisuća kuna u mjesec dana. Otkud vama to ako ste penzioner ili ste ostali bez posla? Oni naravno sad nude nešto, ali iza toga nije ponuda, nego ucjena. To je nepoštena poslovna praksa. Tu bi banke trebale malo popustiti pa dati dulji rok'', istaknuo je Vujović. ''Nema ono, hoćeš nećeš. Ako ne prihvatiš onda te oni blokiraju i tu kreće cijeli onaj začarani krug s blokadom računa pa niste mogli platiti režije i dovedu vas ajmo tako reći, u dužničko ropstvo''.
Zakon to nije obuhvatio
Vujović se istodobno slaže s tezom banaka da su to ipak 'njihovi novci', no smatra da bi razumno rješenje trebalo postojati. ''To ne znači ako si ti meni dao novce, vi meni date 10 tisuća kuna i onda mi dođete za mjesec dana, e daj mi sad 10 tisuća kuna. Nemaš? Onda mi sad daj 18 tisuća. To je totalno lihvarski, kamatarski što nije u redu''.
Najgore od svega? Ona svima dobro poznata: 'Zakon to nije obuhvatio': ''To je ono što je guverner rekao da bi se ograničio minus na 1500 kuna, ali dosad zakon nije to ni kažnjavao niti je bilo za i protiv, nego jednostavno nije bilo propisano. Nije se računalo da će banke to iskoristiti. Nije to rupa u zakonu, već to uopće u zakonu ne postoji'', kazao je Vujović.
Kolektivne tužbe?
Isto tako, najavio je moguće kolektivne tužbe. ''Mi sad iskreno razmišljamo o daljnjim pravnim postupcima i kolektivnim tužbama. Evidentno je da nije napravljeno kako treba, ljudi nisu bili na vrijeme upoznati s tim ako se ukine minus, kad će se ukinuti, što je s mogućnostima otplate itd., a to je najvažnije od svega.
''Ne smijemo dopustiti da se postavljamo u cipelice građana koji imaju financijske probleme jer to je čisti financijski problem gdje se zakon i pravo mogu rješavati na sudu, ali ako vi dobijete da se vama s 31. 12. gasi tekući, dozvoljeni minus, vi trebate imati 15 tisuća kuna. Pa nijedna tužba se neće riješiti s 31.12. To je taj element ljudski koji je važniji od zakona. Bankama očito s ovakvim postupcima nije u interesu da im korisnici budu zadovoljni.
'HNB je mogao imati volje informirati građane'
A tko je odgovoran? Na to pitanje nema jedinstvenog odgovora, međutim, Vujović smatra da su trebali imati više volje. ''HNB je regulator i prije mjesec dana je to već najavio. Kao što sam rekao, kad nešto ne piše u zakonu, a tako je to u Hrvatskoj, onda se smatra da se to može. Ali HNB kao i svaka druga institucija mora i trebala bi djelovati sukladno zakonima i pravilima. Da su oni mogli i imali volje informirati građane o čemu se radi, mogli su'', rekao je.
U svakom slučaju, kaže Vujović, ne bi bilo toliko muke da je informiranost građana o njihovim potrošačkim pravima puno bolja. ''To i je primarna uloga svih potrošačkih udruga u RH. Nažalost, već četvrtu godinu smo u Europi zadnji po tome. Naravno da bi im puno, puno lakše bilo ne samo u financijskom smislu, nego i u telekomunikacijama, trgovinama itd. kada bismo svi znali više o svojim pravima, ali i obavezama. Građani nažalost pojma o pojmu nemaju. Idemo onim modelom tek kad se desi da se počinjemo raspitivati, a onda je jako teško nažalost se vratiti i ispravljati. Preventiva nam je užasna, a kad to kažem, mislim na savjetovališta koja uopće ne postoje. Ljudi su prepušteni sami sebi'', rekao je Vujović.
No, Vujović se ipak nada pozitivnom ishodu, za dobrobit svih. ''Apsolutno se treba naći nekakav zajednički jezik, sukladno mogućnostima samog potrošača, a ne da mu se nametnu rok i kamata, a da se od strane banaka ne postavlja pitanje može li potrošač to uopće ispuniti. Treba biti uzajamni odgovor i naći rješenje situacije na dobrobit građana. Ne da mu sad banka sjedne na glavu. Ako ja ne platim tri računa čistoći, neće banka ovršiti njih, nego mene. Bilo bi pametno da banke razmisle, pogotovo ako je potrošač dugo vremena njihov korisnik. Pa valjda bi ti trebalo stati da ti i ostane korisnik, a ne da ode drugdje'', zaključio je Vujović.
