Unatoč tome što su kamate na depozite gotovo nepostojeće, Hrvati sve više novca drže u bankama. Kako je objavila Hrvatska narodna banka, ukupni depoziti su u srpnju iznosili 350,7 milijardi kuna, što je 8,5 milijardi kuna ili 2,5 posto više u odnosu na lipanj ove godine. Na godišnjoj razini porast je to od 31,1 milijardu kuna ili 9,7 posto.
Većinu tog novca čini štednja, odnosno ulozi u bankama privatnih građana. Depoziti kućanstava, kako to naziva HNB, u srpnju u odnosu na lipanj ove godine porasli su za 3,3 milijarde ili 1,4 posto. Riječ je o 236,1 milijardu kuna, odnosno za 18,2 milijarde kuna ili 8,4 posto više nego krajem srpnja 2020. godine.
HNB je u svom "Komentaru monetarnih kretanja za srpanj" naveo i podatak da su ukupni plasmani monetarnih institucija domaćim sektorima (osim središnje države) u srpnju porasli za 1,5 milijardi kuna ili 0,6% (na osnovi transakcija) u odnosu na lipanj te su na kraju mjeseca iznosili 242,2 milijarde kuna.
Pritom se godišnja stopa rasta ukupnih plasmana ubrzala s 3,8% u lipnju na 4,1% u srpnju, s tim da je mjesečni prirast plasmana gotovo u cijelosti odraz rasta kredita koji su na kraju srpnja iznosili 236,5 milijardi kuna.
Najviše su, napominje HNB, porasli krediti stanovništvu (1,3 milijardi kuna ili 1,0%) zbog programa državnog subvencioniranja koji je i dalje poticao snažan rast stambenih kredita (1,1 milijardu kuna ili 1,7%), a nastavljen je i razmjerno blagi porast gotovinskih nenamjenskih kredita (0,2 milijarde kuna ili 0,4%).
Promatrano na godišnjoj razini, stambeni krediti su nastavili ubrzavati rast (s 10,1% na 10,6%), kao i gotovinski nenamjenski krediti (s 0,2% na 0,6%), što je rezultiralo ubrzanjem ukupnih kredita stanovništvu s 4,0% na 4,3%.
Dobit kreditnih institucija 51,3 posto veća
HNB je objavio i podatke o poslovanju kreditnih institucija na kraju prvog polugodišta 2021. Banke i ostali financijaši ostvarili su dobit u iznosu od 2,6 milijardi kuna, što je za 51,3% veći iznos dobiti u odnosu na isto razdoblje u 2020., navodi se u Komentaru kretanja u bankovnom sustavu za prvo polugodište ove godine. Nemojmo zaboraviti da je riječ o usporedbi s razdobljem "lockdowna" kada se značajno smanjila gospodarska aktivnost, banke nisu ni radile...
Ukupna imovina kreditnih institucija povećala se u prvih šest mjeseci ove godine u odnosu na kraj 2020. za 15,5 milijardi kuna (3,4%) i iznosila je 478,0 milijardi kuna. Najveći porast u imovini odnosio se na depozite kod Hrvatske narodne banke i na dane kredite i predujmove.
