"Predugo stojimo, a drugi nas prestižu, ili nam sve više odmiču", kazala je predsjednica koja je otvoreno prokazala sve loše pokazatelje u ekonomiji i društvu.
"Mogu se složiti da vidim ljudski potencijal kao najveći problem Hrvatske. No pitanje koje se nameće je možemo li biti zadovoljni rezultatima savjetovanja? Možemo li ih povezati s politikama i reformama? Razmjenjujemo mišljenja i stajališta, ali moramo se upitati o njihovoj učinkovitosti", rekla je Grabar-Kitarović.
Predsjednica smatra da se moramo postaviti u kontekst okruženja želimo li imati objektivan pristup. "Naši rezultati dobivaju pravu vrijednost kad se uspoređujemo s pravom konkurencijom. Slijedom takvog pristupa možemo zaključiti kako slika nije blistava niti nam daje razloga za zadovoljstvo nego naprotiv, za nemir i tjeskobu. Za osjećaj potrebe za žurnim djelovanjem", rekla je.
Istaknula je da Hrvatska ima jednu od najlošijih stopa omjera izvoza u odnosu na BDP u srednjoj Europi.
"Gledamo li izvoz roba, bez usluga - taj je omjer još gori", upozorila je.
"Dok smo bili nekada razvijeniji pa izjednačeni, danas smo 85 posto razvijenosti srednje i istočne Europe. Stopa porasta produktivnosti zaposlenosti i BDP-a od 2013. do 2016. u Hrvatskoj je među najnižima u EU-u. Imamo jednu od najnižih stopa aktivnosti radne snage. Udio ljudi s rizikom od siromaštva među najvišima je u Uniji", rekla je Grabar Kitarović, piše N1.
Predsjednica se upitala kakvu perspektivu imaju mladi kad s najvišom prosječnom dobi u EU-u napuštaju roditeljski dom.
"Hrvatska ima skoro najniža socijalna davanja za mlade u Europskoj uniji. Još više zabrinjava što u tim davanjima nema davanja za obrazovanje već se zadržavamo na davanjima za nezaposlenost i invalidnost. Među najslabijima smo u testovima iz matematike u Uniji. Dok drugi napreduju, mi stojimo na začelju. Ostajemo nekonkurentni u području ljudskih resursa", kazala je.
Istaknula je da predugo stojimo, dok nas drugi prestižu ili nam sve više odmiču. Predsjednica se osvrnula i na činjenicu da je Hrvatska pala za osam mjesta na Doing Business listi.
"Ispred nas su mnoge države koje nismo smatrali konkurencijom. Danas oni tako mogu gledati na nas. Znakovito je da nismo nazadovali u broju bodova. No druge su države u pravilu napravile mnogo jače reforme i veće pomake na listi", rekla je Grabar-Kitarović.
Predsjednica je istaknula kako od početka svog mandata ističe gospodarske ciljeve.
"Dvije i pol godine kasnije, unatoč nekim pozitivnim makroekonomskim pokazateljima i trendovima, i dalje nema pravih rezultata, pravih aktivnosti, i dalje se slažemo, ali ne možemo reći da se nešto pomiče. Mogu podsjetiti na neke primjere tema i projekata koji su uvijek tu, koji su vječni: poticanje izvoza i ulaganja, rješavanje demografske problematike, društvo znanja, sređivanje i usklađivanje zemljišnih knjiga, reforma mirovinskog i zdravstvenog sustava, reforma tromog pravosudnog sustava, unapređenje poslovnog okruženja, poticanje poduzetništva", rekla je predsjednica.
Podsjetila je na primjer LNG terminala na Krku. "Projekt koji je pokrenut kad i poljski projekt. I dok je poljski terminal pušten u pogon u listopadu 2015. godine, LNG terminal na Krku još je na razini papirologije", rekla je predsjednica.
"Strukturne reforme postale su toliko apstraktne, da ih se u javnom prostoru ne doživljava. Postoje liste preporuka, ali malo ih se realizira. Time dolazimo do pitanja tko i gdje donosi, odnosno ne donosi odluke. S ove pozicije mogu zaključiti kako je možda najveći problem pred nama", kazala je Grabar-Kitarović.
"Jasno je da je ključni problem manjak kapaciteta države i javne uprave na svim razinama, drugo objašnjenje koje vodi zaključku manjka političke volje bilo bi potpuno neodgovorno te mi je neprihvatljivo", kazala je predsjednica, nabrojivši da Hrvatskoj, između ostaloga, treba politička vizija i odlučnost, hrabrost i otpor populističkim politikama, nepopuštanje pred ucjenama, povećanje kapaciteta državne i javne uprave. "Mi kao dužnosnici trebamo ne samo osluškivati bilo naroda, nego ga i voditi", rekla je Grabar-Kitarović.
"Potrebna nam je mnogo snažnija sposobnost komuniciranja naših planova ideja, kako nam i najbolji planovi ne bi propali radi površne komunikacije", rekla je predsjednica, dodavši da je uvođenje eura u Hrvatskoj primjer dobre komunikacije. "Vjerujem da će biti riječ o iskrenoj raspravi, gdje će konačna želja građana biti uzeta u obzir", kazala je.
"Potreban nam je sustav koji se neće ukidati i iznova graditi sa svakom političkom promjenom, koji će bez političkih trendova i medijskih pritisaka prepoznati trendove i nadograđivati i mijenjati naše društvo, sustav koji će omogućiti da nam svaka situacija ne bude krizna, nego lako savladiva", zaključila je predsjednica.
