Predsjednica Republike Kolinda Grabar-Kitarović danas je u Krapini, u kojoj će njezin ured biti do petka, izrazila zadovoljstvo što će sljedeće dane provesti u Hrvatskome zagorju u kojem su, kazala je, Zagorci od starine čuvari hrvatskih sloboda i pravica. "Uvijek domoljubi, Zagorci su i u Domovinskom ratu, premda izvan dometa ratnih zbivanja, dali velik doprinos našoj pobjedi. Hrvatsko zagorje čuvalo je naše prognanike i izbjeglice i pružalo svu potrebnu logistiku postrojbama hrvatske vojske i policije. Mnogi stanovnici ove županije žrtvovali su život i zdravlje za slobodnu i neovisnu Hrvatsku", rekla je predsjednica.
Najavila je da će se u naredna tri dana susresti s brojnim gospodarstvenicima, obrtnicima i poljoprivrednicima i posjetiti uspješne tvrtke i ustanove. Rekla je da se posebno veseli susretu s mladima i istaknula da su u ovom trenutku potrebne brze, učinkovite sustavne mjere demografske obnove.
'Država hitno mora naći rješenje za deblokadu računa građana'
"Pozdravljam dosad učinjeno, ali to nije dovoljno. Nužno je što prije donijeti mjere koje će povećati sigurnost radnoga mjesta, posebice za trudnice i majke malodobne djece, te na minimum smanjiti ugovaranje rada na određeno vrijeme," rekla je predsjednica. U posljednje vrijeme često se u javnosti ističu sve bolji makroekonomski pokazatelji, uključujući i sve bolje stanje državnoga proračuna, što ohrabruje i treba pozdraviti, rekla je i poručila da to moraju osjetiti i građani.
"Ako država ostvaruje sve bolje financijske rezultate, onda se to mora vidjeti i na računima naših građana. Nažalost, brojka blokiranih građana i dalje prelazi tristo tisuća. Nacionalna je tragedija da mnogi od njih napuštaju Hrvatsku kako bi u inozemstvu otvorili nove račune i nekako započeli nov život," izjavila je Grabar-Kitarović. "Država stoga mora hitnim mjerama, u dogovoru s bankama i financijskim institucijama, pronaći rješenje za deblokadu računa građana. U sklopu tih mjera svakako treba što prije donijeti novi Ovršni zakon," poručila je.
Iskoraci u decentralizaciji
Svoj posjet Zagorju, najavila je predsjednica, iskoristit će kako bi ponovno podsjetila na nužnost novih iskoraka u decentralizaciji. "Vlada je poreznim mjerama učinila pozitivan iskorak prema financijskoj decentralizaciji jedinica lokalne i regionalne samouprave. Tim smjerom treba ići dalje. Posebno je važno omogućiti županijama da preuzmu veći dio odgovornosti u privlačenju sredstava europskih fondova. Smatram da su one to i logistički i organizacijski sposobne," rekla je Grabar-Kitarović.
Svi se ti potencijali i kapaciteti mogu prepoznati u Krapinsko-zagorskoj županiji, rekla je i pohvalila izvoznu orijentaciju te županije. Izrazila je uvjerenje da će rezultati biti još bolji, posebice u daljnjem razvoju zdravstvenog i kulturnog turizma.
Dolazak predsjednice pratilo više stotina građana Krapine
Dolazak predsjednice u središte Krapine i podizanje predsjedničkog stijega ispred njezina privremenog ureda u zgradi Županije pratilo je više stotina građana Krapine. Stijeg je podigla Petra Horvat, učenica zabočke Gimnazije Antuna Gustava Matoša, državna prvakinje iz biologije. Predsjednica je svoj boravak započela radnim sastankom s predstavnicima Županije, saborskim zastupnicima, gradonačelnicima i načelnicima te predstavnicima udruga hrvatskih branitelja.
Galerija
U poslijepodnevnim satima nastavit će susrete s građanima i predstavnicima udruge, obići će Osnovnu školu "August Cesarec" zatim tvrtku Jedinstvo Krapina d.o.o. nakon čega će u Zaboku odati počast poginulim policajcima ispred Policijske uprave Krapinsko-zagorske. Ovo je trinaesto privremeno premještanje Ureda predsjednice Republike iz Zagreba.
Prijašnje kritike
Kritike poput ovih koje je inače danas iz Krapine predsjednica uputila Vladi, odašiljala je i prije. Među njima je odjeknula ona još početkom listopada kada je rekla: "Dok drugi napreduju i prestižu nas mi čvrsto stojimo pri začelju. Predugo stojimo, a drugi nas prestižu ili nam sve više odmiču. Dvije i pol godine unatoč nekim pozitivnim makroekonomskim pokazateljima i trendovima i dalje nema pravih rezultata. Time dolazimo do pitanja tko i gdje donosi odnosno ne donosi odluke".
Nešto kasnije, gostujući u Vukovaru, kazala je kako je Hrvatska u izvanrednom stanju te da je nužno iznaći sredstva u proračunu za revitalizaciju demografske obnove. A kasnije je upozoravala i na brojna iseljavanja.
U posljednjem svom "osvrtu" na javna izlaganja premijera suprotstavila se navodeći kako zemlja nije u hibridnom ratu. "Želim jasno istaknuti da Hrvatska ni s jednom državom nije u hibridnom ratu. Ono što jest činjenica, to je da je Hrvatska, kao i druge države, izložena određenim utjecajima koji se mogu svesti pod ovu ili onu vrstu hibridnog djelovanja. To je na svoj način i danak razvoju tehnologije, i mi se s time moramo i možemo nositi. Svakako nije dobro ako se u društvu zbog toga stvara neka vrsta paranoičnog stanja. Pogotovo mi dužnosnici, koji smo više od drugih izloženi takvom djelovanju, moramo biti spremni podnositi kritike i kada su opravdane i kada su neopravdane, pa i onda kada su plod hibridnog djelovanja. To dolazi s dužnošću koju obnašamo", izjavila je predsjednica.
