Predsjednica Republike Kolinda Grabar-Kitarović u ponedjeljak je upozorila da je Hrvatska, unatoč reformama, najnekonkurentnija u klubu tzv. nove Europe te istaknula da gospodarsku i demografsku politiku treba čvršće povezati kako bi se zaustavilo iseljavanje ljudi.
Grabar-Kitarović je na svečanosti dodjele titule gospodarstvenika i gospodarskog događaja 2018. godine te proglašenju najboljih malih i srednjih poduzetnike u 2018. godini u organizaciji Večernjeg lista i Poslovnog dnevnika kazala kako nema sumnje da se iza niza pozitivnih gospodarskih pokazatelja, ostvarenih u ovoj i prethodnim godinama, nalaze ekonomske politike koje su uspješno pokrenule pozitivne trendove, vidljive u održivosti javnih financija, makroekonomskoj i fiskalnoj stabilnosti te rastu izvoza, potrošnje i zaposlenosti.
"Kada se uzmu u obzir prognoze da će i sljedeća godina biti godina rasta, imamo razloga za umjereni optimizam", istaknula je Grabar-Kitarović. No, napominje da nema mjesta samozadovoljstvu "jer rast gospodarstva još nisu osjetili svi građani niti smo uspješno odgovorili na izazove koji stoje pred nama".
Intenzitet rada na reformama
Kao prvi izazov navela je nedostatan intenzitet rada na provedbi reformi orijentiranih ka ubrzanju rasta produktivnosti i stvaranja povoljnog poslovnog okruženja.
"Iako se na reformama kontinuirano radi, još uvijek zaostajemo za nama sličnim članicama EU i srednje i istočne Europe", kazala je te dodala kako se to vidi i u izvješćima Svjetske banke i Svjetskog gospodarskog foruma, koji Hrvatsku, kako je rekla, "ocjenjuju kao najnekonkurentniju državu, s najtežim uvjetima poslovanja u klubu tzv. nove Europe".
"To su epiteti kojih se moramo žurno riješiti", poručila je Grabar-Kitarović te dodala kako se trebaju ubrzati i intenzivirati reforme koje mogu osigurati dugoročne i više stope gospodarskog rasta i rasta životnog standarda. "Želimo svi veću stopu rasta od 2,8 posto", istaknula je.
Nepovoljna struktura gospodarstva
Drugi izazov je nepovoljna struktura gospodarstva u kojemu turizam zauzima prevelik udjel, dok je kao treći izazov predsjednica navela nedostatak jasne vizije i strategije razvoja gospodarstva. Ponovila je kako se Hrvatska strateški mora opredijeliti za razvoj gospodarskih grana u kojima ima komparativne prednosti i odlučiti gdje se želi nalaziti za 5, 10 ili 20 godina.
Četvrti izazov, kako je rekla, predstavljaju vanjski negativni rizici, od sve nesigurnijeg okruženja zbog napetosti u međunarodnoj trgovini, oscilacija cijena nafte, mogućeg rasta kamatnih stopa, neizvjesnosti povezanih s Brexitom, migracije itd.
Hrvatska bi kao zemlja čije je gospodarstvo izloženo znatnom riziku promjena u međunarodnom okruženju trebala imati ne samo jasan plan razvoja gospodarstva s precizno utvrđenim pokretačima rasta već i razrađene i spremne scenarije učinkovitog odgovora ekonomske politike u slučaju nastupanja rizika i kriza, smatra Grabar-Kitarović.
Nedostatak radne snage
Posebno je naglasila izazov sve većeg nedostatka radne snage, uzrokovanog pojačanim iseljavanjem i depopulacijom. Hrvatska će, kako je navela, ako se ne zaustave katastrofalna demografska kretanja, do 2051. izgubiti više od 1,1 milijuna stanovnika u odnosu na popis iz 2011. godine. Nastave li se sadašnji demografski trendovi broj osoba u radnom kontigentu smanjit će se na 1,8 milijuna, a broj mladih do 14 godina smanjit će se za 49,1 posto, broj osoba u radnoj dobi smanjit će se za 36,5 posto, a broj starijih stanovništva porasti će za 24,4 posto, upozorila je.
Nastavljanjem sadašnjih demografskih trendova drastično će se smanjiti broj stanovnika u radnoj i fertilnoj dobi što će postati ograničavajući čimbenik razvoja društva u svim segmentima, kazala je Grabar-Kitarović, ocijenivši da je stoga nužno usredotočiti se na provedbu mjera populacijske politike.
Rekla je da su depopulacijski trendovi velikim dijelom ekonomski motivirani te da gospodarsku i demografsku politiku treba čvršće povezati kako bi se zaustavilo iseljavanje i kako bi se preokrenuli izrazito nepovoljni trendovi unutarnjih migracija.
"Moramo naučiti demografski misliti u svemu što radimo. Samo tako prevladat ćemo ovu krizu i Hrvatskoj otvoriti sigurnu perspektivu razvoja i napretka", istaknula je.
Horvat: Investicije, inovacije i digitalizacija ključne za razvoj i rast
Ministar gospodarstva, poduzetništva i obrta Darko Horvat je istaknuo kako su ključne riječi gospodarskog razvoja investicije, inovacije i digitalizacija. Do kraja godine, kako je kazao, očekuje se oko 2 milijarde eura stranih ulaganja te bi ova godina po ulaganjima bila najuspješnija u povijesti Hrvatske.
Investicije su ulaganje u ekonomsku sigurnost, kazao je Horvat napominjući kako 2019. treba biti godina digitalne transformacije.
