Da su parlamentarni izbori provedeni pocetkom svibnja, na ljestvici stranackih preferencija HDZ bi dobio 30,8 posto glasova (prema 31,4% iz travnja). U odnosu na proslogodisnji svibanj vodeca oporbena stranka biljezi rast izbora od 10,6 postotnih poena (u svibnju 2014. godine HDZ je biljezio izbor od 20,2 %). S druge strane, stozerna stranka sadasnje vladajuce koalicije, SDP biljezi izbor od 23,7 posto (prema 25% prije mjesec dana, odnosno 19,7% u istom mjesecu prosle godine). Dvije su vodece stranke u ovomjesecnom istrazivanju zabiljezile pad izborne potpore, SDP nesto vecu, sto bi mogla biti i posljedica pojavljivanja dviju novih lista koje ulaze u njihovo biracko tijelo (Most nezavisnih lista i Nezavisna lista Ive Josipovica).
Ove su dvije liste unijele su novu dinamiku na politickoj sceni, kako u odnosu prema dvjema najvecim strankama, tako i prema dvjema glavnim strankama izazivacima (Zivi zid i Orah, koje su takoder zabiljezile negativni trend).
Iza ove dvije skupine (HDZ i SDP; Zivi zid i Orah) slijedi skupina stranaka s izbornom podrskom od oko 2 posto. Ovu skupinu predvodi HNS s izborom od 2,2 posto (2,1% u ozujku), a slijede Most nezavisnih lista s 2,1 posto, HSS s 2 posto, HDSSB s 1,8 posto, Stranka Milana Bandica s 1,6 posto i Hrvatski laburisti s 1,5 posto. Na ljestvici s rejtingom iz skupine stranaka koje se nisu nasle medu "ostalima", a ciji se izbor krece oko 1 posto, su sljedece stranke: HSP AS (1,4%), IDS (1,4%), HSU (1,2%), NL Ive Josipovica (1,1%), HSP (1,0%), NS Reformisti (0,9%), HKS (0,7%) i HSLS (0,6%). Sve ostale stranke biljeze skupni izbor od 1,7 posto. Zabiljezeno je i 12,1 posto neodlucnih.
Prednost desne koalicije
Sto se tice koalicija, stranke okupljene oko HDZ-a su u vodstvu ispred aktualne vladajuce koalicije lijevog centra. Koalicija HDZ-HSS-HSP AS-HSLS-HRAST-BUZ-HDS-ZDS biljezi izbor od 32,5 posto (prema 33,5% iz travnja), dok je koalicija koju okuplja SDP (SDP-HNS-IDS-HSU) s izborom od 26,4 posto na drugom mjestu (prije mjesec dana 27,8%). Slijede stranacka lista Oraha koja je sa 6,2 posto izbora na trecem mjestu (prema 6,8% iz travnja), dok je Zivi zid s 5,5 posto cetvrti (u odnosu na proslomjesecnih 7,7%).
Leko postao omiljen
Na vrhu ljestvice najpozitivnijih hrvatskih politicara je hrvatska predsjednica, Kolinda Grabar Kitarovic s izborom od 31,3 posto (prema 31,2% iz travnja). Predsjednik Sabora, Josip Leko je po prvi put na visokom drugom mjestu, s izborom od 9,2 posto (prije mjesec dana 7,3%). Prethodni stanar Pantovcaka, Ivo Josipovic je na trecem mjestu s izborom od 8,7 posto (prije mjesec dana 10,2%). Slijedi Mirela Holy s 5,3 posto, Zoran Milanovic 4,8 posto, Tonino Picula 3,6 posto, Ivan Vilibor Sincic 3,4 posto, Tomislav Karamarko 2,8 posto, Bozo Petrov 2,5 posto i Boris Lalovac 1,4%.
Vrh ljestvice negativnog dozivljaja hrvatskih politicara drze dva lidera vodecih hrvatskih politickih stranaka sto je snazan pokazatelj politicke polarizacije u zemlji: Tomislav Karamarko (33,8%) i Zoran Milanovic (33,3%). Svi politicari, kao zasebna kategorija odgovora, i ovaj su mjesec bili vrlo cest izbor za najnegativnije hrvatske politicare (11,2%), a na cetvrtom je mjestu Ivo Sanader s izborom od 3,6 posto. Medu prvih deset najnegativnijih domacih politickih osoba jos su Kolinda Grabar Kitarovic (2,0%), Vesna Pusic (1,4%), Ivo Josipovic (0,9%), Radimir Cacic (0,6%), Nadan Vidosevic i Ivan Suker (po 0,5%).
