Početkom jeseni u Splitu bi trebali početi radovi na Hospiciju Matošić pa je grad raspisao javnu nabavu za izvođačke radove.
Podsjetimo, nakon što je u listopadu prošle godine podnesen zahtjev za pokretanje javne nabave za projektiranje Hospicija Matošić te nakon uvođenja projektanta u posao u siječnju ove godine, u travnju je završen glavni projekt zgrade i ishođene su sve potvrde glavnog projekta od javnopravnih tijela.
"Proteklih godinu dana poduzete su opsežne radnje kao priprema za gradnju hospicija, a sve u suradnji grada, Splitsko-dalmatinske županije i Doma zdravlja Splitsko-dalmatinske županije'', priopćili su iz Grada Splita koji je raspisao javnu nabavu za radove izvođenja hospicija.
Nabava počinje prethodnim savjetovanjem sa zainteresiranim
gospodarskim subjektima, a u Gradu početak radova
očekuju najesen.
Izgradnjom tog objekta Split će postati treći grad u Hrvatskoj,
nakon Rijeke i Pule, koji će građanima i građankama
Splitsko-dalmatinske županije moći pružiti palijativnu skrb u
hospiciju.
Korak je to u dobrom smjeru s obzirom na to da samo jedan ili
dva hospicija u Hrvatskoj nisu dovoljni i potrebno je
snažno poticati lokalnu zajednicu za razvoj hospicijske
palijativne skrbi, upozorila je za
Vijesti.hr Vlasta Vučevac, predsjednica
Hrvatskoga društva za palijativnu medicinu Hrvatskoga liječničkog
zbora (HDPM HLZ) i članica Povjerenstva za palijativnu skrb
Ministarstva zdravstva.
U slučaju hospicijske skrbi riječ je o posebnoj skrbi
o bolesniku u terminalnoj fazi bolesti kojeg
više nije moguće zbrinuti kod kuće. Naime, kao što smo već
pisali, hospicij je ustanova na primarnoj razini zdravstvene
zaštite u kojoj se provodi palijativna medicina uz holistički
pristup.
''Apsolutno je novi pristup u podizanju i čuvanju dostojanstva
teškog i umirućeg čovjeka. U Hrvatskoj, nažalost, trenutno imamo
samo jedan hospicij – Marija Krucifiksa Kozulić u Rijeci i
on je u sustavu zdravstva te s veseljem pratimo gradnju
hospicija u Istarskoj županiji u Puli'', kazala je Vučevac.
A upravo je istarski palijativni tim koji radi već 12
godina istaknula kao jedan od primjera dobre prakse u
Hrvatskoj kad je riječ o palijativnoj skrbi koju treba sve
veći broj bolesnika jer su u porastu maligne bolesti i
Alzheimerova demencija.
Hrvati su jedan od najstarijih naroda u Europskoj
uniji, gleda li se po starosti stanovništva.
Potreba za skrb o starim, nemoćnim, bolesnim i neizlječivo
bolesnim ljudima sve je veća, i još će rasti. Međutim, napominje
Vučevac, palijativna skrb nije samo za umiruće, već i za sve one
koji pate od kroničnih bolesti. Isto tako, stručna pomoć nije
potrebna samo bolesnima i umirućima nego
i članovima njihove obitelji.
- Uz borbu s bolešću, moraju se boriti i sa sustavom: Pacijenti putuju preko pola Hrvatske da bi primili lijek (Hrvoje Jelavic/PIXSELL)
Bolesnici s onkološkim bolestima, ali i oni s neurološkim bolestima (Parkinson, moždani udar, multipla skleroza) kao i bolesnici s raznim oblicima demencije – pretežno je to Alzheimerova demencija te bolesnici s kroničnim nezaraznim bolestima u završnim stadijima bolesti poput bolesti jetre, bubrega - jesu bolesnici koji velikom većinom trebaju palijativnu skrb.
Dostupna palijativna skrb je zakonska obveza prema konvencijama Ujedinjenih naroda u kojima je istaknuto da je palijativna skrb osnovno ljudsko pravo. Riječ je o brizi o biološkom, psihološkom, socijalnom i duhovnom stanju bolesnika, a istodobno se vodi briga i za obitelj oboljeloga. Palijativna skrb obuhvaća razdoblje od utvrđivanja dijagnoze neizlječive bolesti pa sve do žalovanja nakon smrti bolesnika'
- Provedba palijativne skrbi donosi mnogo dobra i mijenja odnose u društvu(RTL/Thinkstock/Arhiva)
''Palijativna skrb u cijelosti poboljšava kvalitetu života
bolesnika i obitelji, i to olakšanjem patnje i
kontinuiranom podrškom. Ona održava bolesnikovu autonomiju i
dostojanstvo i ima individualni pristup u planiranju i donošenju
odluka. Pruža je interdisciplinarni i multiprofesionalni tim –
liječnik, sestra, psiholog, fizioterapeut, radni terapeut,
ljekarnik, stomatolog, socijalni radnik, duhovnik i volonteri.
Dio palijativne skrbi je palijativna medicina – ona liječi i
pokušava umanjiti najteže simptome osnovne bolesti kao što
su bolovi, mučnina, otežano disanje, nesanica, kronični umor …
'', objasnila je Vučevac još prije za Vijesti.hr.
Upravo je nedostatak educiranoga stručnog osoblja – medicinskih
sestara, liječnika, psihologa i drugih stručnjaka jer palijativnu
skrb ne pružaju samo liječnik i medicinska sestra nego
multiprofesionalni tim, najveći problem. A tu je
i nemogućnost da se s HZZO-om ugovori drugi mobilni
palijativni tim u domu zdravlja kako bismo omogućili kontinuiranu
palijativnu skrb tijekom poslijepodneva, vikendom i blagdanima,
upozorila je Vučevac.
Iako su, kaže, ''vidljivi pomaci u posljednjih pet, šest godina,
neizbježno je da moramo ići naprijed brže i snažnije, sa što
većim brojem educiranog osoblja. Stoga nam još uvijek dobro dođu
savjeti palijativnih centara iz mnogih zemalja Europe
koji imaju dobro utemeljenu i razvijenu palijativnu skrb,
primjerice Velike Britanije koja je kolijevka
hospicijske i palijativne skrbi''.